Kod nekih se simptomi legionele uopće ne pojavljuju, dok kod drugih može nastupiti najgori ishod.
Legionarska bolest ili legionela je atipična upala pluća, odnosno vrlo težak oblik ove respiratorne bolesti.
Uzrokuje ju istoimena bakterija Legionella pneumophilaa otkrivena je davne 1976. kada se među članovima Američke legije u hotelu u Philadelphiji pojavila epidemija upale pluća.
S vremenom je taj težak oblik bolesti dišnog sustava postao poznat kao legionarska bolest.
Legionela se širi u toploj vodi jer joj pogoduje temperatura od 20 do 45 °C pa do zaraze najčešće dolazi nakon udisanja kontaminiranih kapljica vode.
Epidemije su obično povezane s vodoopskrbnim sustavom u bolnicama, hotelima i javnim kupalištima. Zbog legionele u SAD-u godišnje bude hospitalizirano oko 5000 osoba, a ova bolest se pojavila i u Hrvatskoj.
Naime, U Kliničkom bolničkom centru Rebro se sredinom 2024. legionelom zarazilo petero ljudi, a troje je nažalost preminulo.
Međutim, ravnatelj KBC-a Ante Ćorušić izjavio je da su pacijenti već otprije teško bolesti pa je legionela samo pogoršala njihovo stanje.
Simptomi legionarske bolesti
Ipak, legionarska bolest nekada nema simptome pa je zaraženi pojedinci mogu bez problema preboljeti.
Iako je opasna po život, nisu zabilježeni slučajevi da se prenosi s čovjeka na čovjeka.
Prvi simptomi legionarske bolesti počinju se pojavljivati unutar dva do 14 dana od izloženosti bakteriji, obično nalikuju gripi, a najčešće uključuju:
– povišenu tjelesnu temperaturu iznad 40°C
– kašalj, sa ili bez sluzi
– bolove u mišićima
– otežano disanje
– glavobolje
– umor
– mučninu i povraćanje
– proljev
Legionela može izazvati i Pontijačku groznicu – akutnu respiratornu bolest bez upale pluća.
Simptomi su kao gore navedeni te nije opasna po život. No, legionarska bolest može imati i teži klinički oblik koji uključuje upalu pluća, a može zahvatiti i druge organe poput jetre, bubrege, probavni trakt i središnji živčani sustav.
Kako se prenosi legionela?
Legionela može obitavati u mnogim vodoopskrbnim sustavima velikih zgrada, a do zaraze dolazi prskanjem iz tuša, slavine ili hidromasažne kade.
Bakterija se može nalaziti i u:
– spremnicima tople vode i grijačima
– javnim bazenima
– bazenima za porode
– rashladnim tornjevima
– sustavu klimatizacije
– ukrasnim fontanama
Osim udisanjem kapljica vode, infekcija se može prenijeti i na druge načine, uključujući aspiraciju – kada tekućina slučajno uđe u vaša pluća, obično zato što kašljete ili se gušite dok pijete te izloženost friškoj zemlji tijekom rada u vrtu ili korištenjem kontaminiranog tla.
Legionarska bolest: Prevencija i liječenje
Istraživanja pokazuju da nisu svi koji su izloženi legioneli odmah potencijalno oboljeli.
Veći rizik od razvoja legionarske bolesti imaju oni s narušenim imunološkim sustavom, stariji od 50 godina, pacijenti s kroničnom bolešću pluća, karcinomom ili dijabetesom, oni koji puše cigarete te radnici u zatvorenim zgradama.
Legionarska bolest se dijagnosticira krvnog pretragom ili testiranjem urina na prisutnost antigena legionele. Antigeni su tvari koje tijelo prepoznaje kao štetne te proizvodi imunološki odgovor na antigene u borbi protiv infekcije.
Da bi ustvrdio da je riječ o legioneli, liječnik može testirati sluz ili pljuvačku. Osim toga, dijagnoza se postavlja i na temelju rendgenske snimke pluća i mikrobioloških metoda.
Liječenje legionele se provodi specifičnom terapijom antibioticima i to na vrijeme, čim se posumnja na bolest, jer kasnija primjena možda neće polučiti očekivane rezultate.
Kod prevencije zaraze legionelom ključno je provoditi važne mjere sprečavanja zaraze.
To su, primjerice, redovito pražnjenje i čišćenje bazena, dezinfekcija rashladnih sustava, dezinfekcija vode u bazenima i kupalištima klorom te održavanje sustava vode u bolnicama i javnim zgradama na temperaturi većoj od 60 °C, a sustava hladne vode na manje od 20 °C.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!