Tijekom prošle godine domaći su investitori u dugotrajnu imovinu uložili ukupno više od 46,4 milijarde kuna što je 0,28 posto ili približno 130 milijuna kuna manje investicija nego u godini ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
VEZANE VIJESTI
Riječ je o ukupnim bruto investicijama u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu koje su u 2015. godinu ostvarili poduzetnici, financijske i osiguravajuće institucije, proračunski korisnici, neprofitne organizacije i sl., koji se temelje na podacima iz godišnjih i tromjesečnih financijskih izvještaja koje je DZS preuzeo od Financijske agencije (Fina).
Prema tim podacima, ukupne investicije u dugotrajnu imovinu odnosno materijalnu i nematerijalnu imovinu domaćeg i inozemnog podrijetla, i to i novu i rabljenu, lani su blago smanjene. No, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu da je riječ o nominalnom smanjenju pa bi se, kad bi se u obzir uzela prisutna deflacija od 0,5 posto, moglo zaključiti da je zabilježen njihov neznatan realan rast u odnosu na prethodnu godinu.
O rastu govore i podaci o ulaganjima samo u novu dugotrajnu imovinu – u novu je imovinu lani uloženo 41,82 milijarde kuna, odnosno 1,7 posto ili 703 milijuna kuna više nego 2014. godinu, što, kažu iz HGK, znači da je do ukupnog pada došlo zbog manjih ulaganja u rabljenu dugotrajnu imovinu.
Promatrano prema djelatnosti investitora, najveći udio u ukupnim ulaganjima tijekom 2015. godine, od 13,6 posto, ima prerađivačka industrija, u kojoj je u dugotrajnu imovinu lani uloženo više od 6,3 milijarde kuna. U javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju ukupna su ulaganja iznosila 5,6 milijardi kuna ili 12,18 posto ukupnog iznosa, dok je u prijevozu i skladištenju realizirano 5,04 milijarde kuna ulaganja (10,8 posto).
Promatrajući samu vrijednost investicija u prošloj su godini, na godišnjoj razini najviše povećane investicije u djelatnosti opskrbe i odvodnje i gospodarenju otpadom za 690 milijuna kuna ili 44 posto, dok su u prerađivačkoj industriji rasle za 613 milijuna kuna ili 11 posto, a u IT sektoru za 562 milijuna kuna ili 24 posto. Istodobno, najveći pad, od milijardu kuna ili 25 posto, zabilježen je u trgovini i financijskom sektoru, za 831 milijun kuna ili 21 posto te kod javne uprave i obrane gdje je vrijednost investicija smanjena za 806 milijuna kuna odnosno 13 posto.
Pritom podaci DZS-a pokazuju da su glavninu ulaganja ostvarenih u 2015. – gotovo 24 milijarde kuna ili 51,55 posto, investitori financirali vlastitim sredstvima ili zajedničkim ulaganjima. Nešto manje od 27 posto ukupnih ulaganja, odnosno gotovo 12,5 milijardi kuna, financirano je financijskim kreditima ili putem financijskog najma (leasing). Proračunskim sredstvima ili sredstvima ostvarenima prema posebnim propisima lani je realizirano 6,16 milijardi kuna investicija (13,2 posto), a sredstvima Europske unije tek 2,2 milijarde kuna ili 4,8 posto.
Vlastita sredstva najviše ulagali u IT-ju i rudarstvu; sredstva EU u građevini
Vlastita sredstva su kao izvor financiranja najviše korištena u IT sektoru, rudarstvu i vađenju, gdje je njihov udio u ukupnim investicijama 94 i 93 posto. U prerađivačkoj industriji, koja je ostvarila najveća ulaganja, vlastita su sredstva investitora bila izvor ulaganja za 72 posto iznosa ukupnih investicija.
Najmanje, oko 20 posto, vlastita su sredstva ulagana kod proračunskih korisnika – u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, kao i u obrazovanju. Kod njih je najviši udio proračunskih sredstava i sredstava ostvarenih prema posebnim propisima i kreće se od 43,5 posto u obrazovanju do gotovo 56 posto u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju.
Najviši iznos ulaganja financiran sredstvima Europske unije ostvaren je u građevinarstvu i na razini je višoj od milijardu kuna. To je više od 45 posto ukupnog iznosa investicija realiziranih uz pomoć novca EU-a ostvarenih lani u Hrvatskoj, ali i 35,5 posto svih lanjskih ulaganja koja su ostvarili investitori u građevini.
Po iznosu ukupnih ulaganja financiranih sredstvima EU-a na drugom mjestu su javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje, no s upola manjim iznosom – 467,4 milijuna kuna te upola manjim udjelom, od 21 posto u svim ulaganjima poduprtima novcem iz EU-a.
Najviše se ulagalo u objekte
Podaci DZS-a pokazuju da je gotovo polovica lanjskih investicija (47 posto), odnosno 21,7 milijardi kuna uloženo u građevinske objekte, prostore i građevine. U postrojenja i opremu s montažom u 2015. je uloženo 13,7 milijardi kuna, transportnu imovinu 5,6 milijardi kuna, a u intelektualnu imovinu 1,73 milijarde kuna.
U građevine se najviše, 3,7 milijardi kuna, ulagalo u javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju te u prijevozu i skladištenju – 2,88 milijardi kuna. U postrojenja su najviše uložili investitori iz prerađivačke industrije, i to više od 3,66 milijardi kuna.
Najveća ulaganja u intelektualnu imovinu lani su ostvarena u IT sektoru. Iznosila su 604,3 milijuna kuna, činila su 20,5 posto ukupnih ulaganja tog sektora, ali i 35 posto ukupnog iznosa koji je tijekom 2015. u Hrvatskoj investiran u intelektualnu imovinu.
Teritorijalno, lani su najviše, 25 milijardi kuna ili 54 posto ukupnih ulaganja, uložili investitori iz Grada Zagreba, a najmanje, manje od 177 milijuna kuna ili tek 0,4 posto ukupnih investicija, realizirali su ulagači s područja Ličko-senjske županije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
