Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić u povodu prihvaćanja Operativnog programa konkurentnost i kohezija istaknuo je da je to najveći hrvatski operativni program vrijedan 6,9 milijardi eura.
To je gotovo 80 posto ukupne alokacije strukturnih investicijskih fondova za idućih sedam do deset godina koliko ćemo taj novac trošiti, rekao je Grčić.
Naš operativni program prihvaćen je među prvih 50 od ukupno 205 operativnih programa iz područja regionalnog razvoja i konkurentnosti koji je značajan uspjeh cijelog tima koji je na tome vrlo intenzivno radio. Njegovim prihvaćanjem stječu se uvjeti za početak objave natječaja za sve projekte koji se naslanjaju na prioritete i mjere iz tog programa, rekao je Grčić na konferenciji za novinare u Vladi.
Osim toga, istaknuo je, to predstavlja i dodatni priljev novca za Hrvatsku odmah, što znači isplatu avansa na razini od jedan posto alokacije, odnosno oko 69 milijuna eura koji bi se slili u nacionalni fond pri Ministarstvu financija.
“Dvije milijarde ide za razvoj poduzetništva”
Oko dvije milijarde eura iz tog programa u idućih sedam do deset godina ide prema poduzetnicima kao izravna potpora razvoju, inovativnosti, konkurentnosti i primjeni novih tehnologija u poduzetništvu na tragu gospodarskog opravka i rasta u idućem razdoblju zasnovanog na znanju i jačanju konkurentnosti, pojasnio je Grčić.
PROČITAJTE JOŠ
Od preostalih 3,5 milijardi eura će se upotrijebiti za izgradnju krupne infrastrukture, rješavanje otpada, završetak vodno-komunalnih sustava koji su već započeti, a jedan dio alokacije ide za promet – obnovu željezničkih pravaca, ali i za još neke važne projekte kao što je razvoj dubrovačke luke vrijedan više od 200 milijuna eura te izgradnja pelješkog mosta, kojem se svi nadamo, je također u okviru programa za koje je osiguran novac, kazao je Grčić.
U ovom trenutku imamo spremnih 15 velikih projekata i nekoliko ključnih “grand shema” darovnica za poduzetnike u vrijednosti od sedam milijardi kuna, odnosno gotovo milijardu eura koji će biti ugovarani do konca iduće godine, odnosno do kraja mandata ove vlade. Stvorili smo sve pretpostavke da sada možemo krenuti u natječaje za projekte čim budu u potpunosti pripremljeni, naglasio je Grčić.
Prvi natječaji početkom iduće godine
Upitan kada se mogu očekivati prvi natječaji, Grčić je rekao kako bi to moglo biti u siječnju i veljači iduće godine, natječaj vrijedan 180 milijuna eura za male i srednje poduzetnike.
To su upravo te darovnice potpore “grand sheme” koje omogućavaju realizaciju njihovih projekata pod puno povoljnijim uvjetima, ako će između 35 i 45 posto investicije financirati bespovratnim sredstvima. Nikad tako nešto za poduzetnike nije do sada ponuđeno i to je ogroman novac – negdje 1,5 milijardi kuna odjednom, istaknuo je Grčić.
Govoreći o infrastrukturnim projektima, najavio je kako slijedi druga faza projekta Zračne luke Dubrovnik vrijedna više od 100 milijuna eura, zatim vodno komunalni sustavi u Belišću, Valpovu, Petrinji, Mošćenici, Novoj Gradiški, Virovitici, nastavak izgradnje odlagališta otpada Bikarac u Šibensko kninskoj županiji, Biljane Donje u Zadarskoj, zatim Piškornica za nekoliko sjevernih hrvatskih županija.
“Imamo nekoliko respektabilnih projekata za koje će se pokrenuti natječaji u 2015.”
Imamo nekoliko projekata koji će u prvim mjesecima 2015. spremni za pokretanje javnog natječaja, istaknuo je, uz ostalo, Grčić. Naveo je i projekt Centra kompetencija u translacijske medicine u bolnici Srebrnjak, izgradnja Centra izvrsnosti za razvoj poduzetničkih kompetencija koji će biti pokrenut 19. prosinca ove godine, razvoj infrastrukture u Luci Osijek i drugo.
Grčić je ocijenio da se radi o respektabilnim projektima ukupno vrijednima pet milijardi kuna plus dvije i pol milijardi kuna bespovratnih potpora poduzetnicima za modernizaciju postojećih tehnologija i razvoj novih proizvoda te povećanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu.
Ministar Grčić nije, na novinarski upit, želio komentirati najavu da će Ustavni sud u siječnju odlučiti o ustavnosti zahtjeva referendumske inicijative protiv monetizacije autocesta, rekavši samo da će državne institucije odraditi svoj posao, pa tako i Ustavni sud, te da Vlada radi svoj dio posla.
