U Hrvatskoj je udio poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2016. godini dodatno uvećan u odnosu na godinu ranije, a porezno opterećenje proizvodnje i uvoza među najvećima je u Europskoj uniji, objavio je u četvrtak EUROSTAT.
Na razini 28-člane EU porezni prihodi mjereni udjelom u BDP-u uvećani su na 40 posto, s 39,7 posto, koliko je njihov udio iznosio u 2015. godini. I u 19-članoj eurozoni su blago porasli, na 41,3 posto, sa 41,2 posto u godini ranije.
Najveće su porezno opterećenje iskazano udjelom poreza i socijalnih doprinosa u 2016. godini ponovo zabilježile Francuska, od 47,6 posto, Danska, od 47,3 posto te Belgija, od 46,8 posto. Slijede Švedska sa 44,6 posto, Finska, sa 44,3 posto, Austrija i Italija s po 42,9 posto, te Grčka sa 42,1 posto.
Najmanji pak porezni teret u 2016. i dalje su bilježile Irska, 23,8 posto, Rumunjska, 26 posto, te Bugarska od 29 posto. U skupini zemalja s najmanjim poreznim opterećenjem još se nalaze Litva s 30,2 posto, Latvija s 31, posto i Slovačka s 32,4 posto.
U usporedbi s 2015. godinom, rast udjela poreza u BDP-u u 2016. godini zabilježen je u većini država članica EU-a. Najviše je pritom porastao u Grčkoj, za 2,3 postotna boda, a slijede Nizozemska i Luksemburg, s rastom udjela poreza u BDP-u za 1,5 odnosno 1,2 postotna boda.
S druge strane, pad je zabilježen u devet zemalja članica, pri čemu daleko najviše u Rumunjskoj, za dva postotna boda. Slijede Austrija s 0,9 postotnih bodova nižim udjelom poreza u BDP-u, te Belgija s udjelom manjim za 0,8 postotnih bodova.
Promatrano prema glavnim kategorijama poreza, među zemljama članicama EU-a ostaju velike razlike, navodi se u Eurostatovu izvješću.
Najznačajniji dio poreznih prihoda na razini EU-a činili su porezi na proizvodnju i uvoz, s udjelom od 13,6 posto BDP-a. Slijede neto socijalni doprinosi s 13,3 posto, pa porezi na dohodak i bogatstvo s udjelom od 13 posto.
U eurozoni je najveći udio čine neto socijalni doprinosi, 15,3 posto, ispred poreza na proizvodnju i uvoz, čiji je udio 13,2 posto. Na trećem su mjestu, kao i u EU, s udjelom od 12,6 posto, porezi na dohodak i bogatstvo.
U Hrvatskoj najveći udio poreza na proizvodnju i uvoz, najniži od dohotka i bogatstva.
Među zemljama s najvišim udjelom poreza na proizvodnju i uvoz uz Švedsku, gdje su oni činili 22,6 posto BDP-a, ponovno je izdvojena i Hrvatska, s udjelom od 19,6 posto tih poreza, od čega 13 posto otpada na porez na dodanu vrijednost (PDV), daleko najviše među zemljama članicama, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Na razini EU-a od prihoda u toj kategoriji poreza mjerenih udjelom u BDP-u, na one od PDV-a otpada sedam posto, odnosno nešto više od polovine.
Najniži udio poreza na proizvodnju i uvoz i dalje je u Irskoj, 8,7 posto, Slovačkoj, 10,8 posto, i u Njemačkoj, 10,9 posto.
U kategoriji poreza koji se odnose na dohodak i bogatstvo daleko najveći udjel i dalje ima Danska, 30 posto BDP-a. Slijede Švedska s 18,8 posto, Finska sa 16,5 posto i Belgija, sa 16,3 posto.
Hrvatska je izdvojena u skupini zemalja s najnižim poreznim opterećenjem u toj kategoriji poreza, s udjelom od 6,6 posto u BDP-u. Slijede Bugarska s 5,4 posto, Litva s 5,7 posto, te Rumunjska sa 6,5 posto.
U kategoriji neto socijalnih doprinosa najveći udio tih poreza u BDP-u bilježi i dalje Francuska, od 18,8 posto. Slijede Njemačka i Belgija sa 16,7 odnosno 16,1 posto.
Hrvatska je negdje u sredini, s udjelom neto socijalnih doprinosa u BDP-u od 11,7 posto.
Najniže udjele tih poreza u BDP-u imale su prošle godine Danska, od jedan posto, te Švedska, od 3,3 posto BDP-a.
