Iako se u javnosti stvorila teza da Državni ured za upravljanje državnom imovinom izbjegava useljavati državne institucije u svoje prostore i radije ih daje u najam, činjenica je da za neke institucije ne postoji adekvatan prostor koji bi zadovoljio zakonske propise.
Četiri su ministarstva u najmu – Zmajlovićevo Ministarstvo okoliša plaća najam od deset eura po metru četvornome, a u njihov je bivši prostor uselilo Ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo pravosuđa plaća oko šest eura po metru četvornome, Grčićevo 6,5 eura po metru, a Ministarstvo znanosti najam od oko 10 eura po metru četvornome. No uskoro bi se i Ministarstvo znanosti moglo iseliti iz iznajmljenog prostora jer u vezi s JPP-om postoji plan s jednom institucijom i dogovor o zakupu prostora na 20 godina, piše Večernji list.
PROČITAJTE JOŠ
S druge strane, ondje gdje postoji adekvatan prostor useljavaju se državne institucije. Primjerice, u Vjesnikovu zgradu u Zagrebu, u kojoj je država vlasnik šest katova, a ondje je i press-centar, seli Upravni sud, zatim i Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost koji je dosad plaćao najam od oko 17 eura po kvadratu i još neke institucije koje su sada u najmu.
DUUDI prošle godine zaradio 55 milijuna kuna
AUDIO, koji je prethodio DUUDI-ju, godišnje je zarađivao od najma oko 15.000 poslovnih prostora i stanova 38 milijuna kuna, a DUUDI je od 5000 poslovnih prostora od kraja ožujka do kraja prošle godine zaradio 55 milijuna kuna. Smatra se da bi do kraja godine taj iznos mogao biti 70 milijuna kuna. Uz bolje upravljanje kojim su povećali zaradu, ukinuta je i prijašnja praksa agencije AUDIO koja je prodavala prostore kako bi dala pozajmice posrnulim tvrtkama ili namirivala dugove. Umjesto toga, pokrenuta je praksa da se generira rast i ide na dugoročnu iskoristivost imovine. Dodatno, DUUDI je naišao na situaciju da za mnoge objekte zakup nije plaćan prijašnjih godina i zbog toga je izgubljeno oko 60 milijuna kuna. Ujedno je i utuženo 107 korisnika poslovnih prostora. Otkriven je velik broj slučajeva kada je zakup plaćan nekoliko desetina puta manje od iznosa za koji je taj zakupac iznajmio prostor nekoj trećoj osobi.
Primjerice, za jedan poslovni prostor na Trgu bana Jelačića zakupac je plaćao državi mjesečno 5.500 kuna, a iznajmio ga je za 7.000 eura mjesečno. Grad je to tolerirao, ali država je odmah prekinula takvu praksu čim je prostor postao državni i stala na kraj praksi davanja u podzakup.
Za najam 14 stanova u Šubićevoj u Zagrebu stiglo čak 155 ponuda
Interesa ima pa je, primjerice, na posljednjem natječaju za najam 14 stanova u Šubićevoj stiglo 155 ponuda. Cijene koje se postižu i nekoliko su puta veće od početnih traženih iznosa pa je tako za jedan stan u centru Zagreba cijena porasla s početnih 15 na 113,57 kuna za m2. Sve se stavlja u funkciju, pa se tako i stanovi koji su oduzeti osuđenicima daju se na korištenje onima kojima je potrebno.
Uzme li se u obzir da država ima obrađenih tek 1.000 zahtjeva za otkup stanova (u prosjeku se prostiru na 60 metara četvornih) tada se može računati na zaradu od 300 do 400 milijuna kuna. Dodaju li se tome zemljišta, mineralne sirovine, prodaja imovine iz popisa sto nekretnina, natječaja za Kupare, Češke vile i drugo, može se računati na prihod od oko milijardu kuna.
