Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine za 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, znatno sporije nego u prethodnom kvartalu, što je, kažu analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) očekivano te u okvirima koji podržavaju ostvarivanje planirane stope rasta u cijeloj godini.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 2,4 posto na godišnjoj razini. To je već 20. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije u odnosu na 3,9-postotni rast u prethodnom kvartalu.

“Nakon iznenađujuće visokog rasta BDP-a u prvom kvartalu ove godine, očekivalo se da se tako visoka dinamika rasta neće moći održati, što potvrđuje i podatak o rastu realnog BDP-a na godišnjoj razini od 2,4 posto u drugom kvartalu ove godine. Riječ je i nadalje o pozitivnim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu, jer se kontinuitet rasta BDP-a sada protegnuo na uzastopnih 20 kvartala i jer se ostvarena stopa rasta kreće u okvirima koji podržavaju mogućnost ostvarivanja planirane stope rasta BDP-a u ovoj godini”, ističu iz HGK.

Pritom navode da je u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. – 2022. projicirana stopa rasta za ovu godinu 2,8 posto, Europska komisija projicira 3,1 posto, a u prvoj polovini godine ostvarena je stopa rasta od 3,2 posto. 

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom bruto investicija u fiksni kapital. Te su investicije porasle za 8,2 posto, što je ipak sporije nego u prvom kvartalu, kada je rast iznosio 11,5 posto.

U HGK ocjenjuju da je takav rast bruto investicija u fiksni kapital znatnim dijelom rezultat nastavka učinkovitijeg korištenja sredstava iz fondova EU.  “Ako se izuzme prvi kvartal ove godine, riječ je o najvišem ostvarenom rastu od drugog kvartala 2008. godine, što je otvorilo prostor za dvoznamenkast rast građevinske aktivnosti”, navode. 

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, kao i doprinos konačne potrošnje te bruto investicija, navodi se u izvješću DZS-a.

“Rast konačne potrošnje za tri posto poduprt je rastom potrošnje kućanstava za 2,7 posto u okolnostima nastavka realnog rasta neto plaća i kredita, nižeg PDV-a na pojedine proizvode te pozitivnih trendova u kretanju zaposlenosti. Ipak, pri usporavanju rasta plaća i potrošnje u trgovini na malo, rast potrošnje kućanstava znatnije usporava u odnosu na prethodni kvartal”, napominju iz HGK te dodaju da državna potrošnja raste 13 kvartala zaredom, ovaj put za 3,9 posto, što je 0,8 postotnih bodova više nego u prvom kvartalu. 

No, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Izvoz roba i usluga porastao je u drugom tromjesečju za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast nego u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba pao za 0,9 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,6 posto. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 6,7 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 7,9 posto, dok je uvoz usluga porastao 1,3 posto.

Usporavanje rasta obilježava i većinu EU zemalja

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju ojačao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 2,5 posto. To je veći rast u odnosu na prosjek Europske unije. Nedavno je Eurostat objavio kako je gospodarstvo EU-a u drugom tromjesečju poraslo za 1,3 posto na godišnjoj razini.

Na kvartalnoj je razini, pak, rast hrvatskog i gospodarstva Europske unije bio isti – 0,2 posto.

“Usporavanje rasta BDP-a u drugom kvartalu ove godine obilježava i većinu europskih zemalja pri povećanim rizicima zbog trgovinskih ratova, brexita i geopolitičkih napetosti. Trenutno su najviši rizici povezani sa zemljama koje snažnije ovise o izvozu, ponajprije u SAD i Kinu s izrazitijim posljedicama na automobilsku industriju. U takvim je okolnostima godišnji rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine u odnosu na ostvarenje u prvom kvartalu bio niži u EU 28 kao cjelini, a kod sličnih zemalja, prema dosad raspoloživim podacima, dinamika rasta usporila je u Bugarskoj, Češkoj, Latviji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj”, ističu iz HGK. 

U HGK očekuju da će se učinak pozitivnih činitelja koji su dosad pridonosili rastu domaćeg BDP-a nastaviti, premda nešto sporijom dinamikom.

“Stoga očekujemo da će i ove godine najveći doprinos rastu dolaziti od osobne potrošnje poduprte nastavkom rasta plaća te investicijske aktivnosti, oslonjene ponajprije na visok iznos raspoloživih sredstava iz fondova EU. Na to će povoljno utjecati nastavak razdoblja izrazito niskih kamatnih stopa te još jedna uspješna turistička sezona. S druge strane, jačaju rizici povezani s kretanjem inozemne potražnje, osobito jer su problemi sve izraženiji u gospodarstvima u koja Hrvatska najviše izvozi, Njemačkoj i Italiji”, zaključuju.