Budući da tijekom donošenja mjera Vlade nisu bili konzulltirani predstavnici radnika, nego samo poslodavaca, tri reprezentativne sindikalne središnjice povodom mjera Vlade RH za ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije COVID-19 poslale su zajedničku izjavu za javnost.
Tri sindikalne središnjice u izjavi navode kako nemaju dvojbi o nužnosti izdašnih fiskalnih stimulansa i drugih državnih intervencija u korist privrednog sektora u ovom, za cijelo društvo, opasnom vremenu, ali imaju o odgovornoj uporabi javnih sredstava u provedbi.
Pogoduje li se ovim mjerama gospodarstvu, poduzetnicima, radnicima ili građanima?
“Predsjednik Vlade RH je izjavio da su ove mjere namijenjene gospodarstvu i spašavanju radnih mjesta, ne spominjući poduzetnike, iako mjere najviše pogoduju upravo njima. Upozoravamo javnost da ove mjere neće moći, koliko god bile izdašne, spriječiti udar na radnike, neće spriječiti niti pad proizvodnje, iako će sve to ublažiti, ali će svakako očuvati pozicije poduzetničke klase. Vidljiv je nerazmjer učinaka državnih potpora u korist kapitala ali ne i rada. One su izdašnije od svake povoljne police osiguranja. Rizik je poduzetnicima gotovo uklonjen, ali ne i radnicima i građanima”, navode sindikati.
VEZANA VIJEST
“Stoga ne začuđuje da predstavnici radnika nisu pri donošenju drugog paketa mjera uopće konzultirani, iako je predsjednik Vlade to javno najavio. Predstavnici poslodavaca su konzultirani”
Nerazmjernost i uočene slabosti u načinu uporabe javnih sredstava
“Dvojimo o razmjernosti visine javnih izvora planiranih za upotrebu u odnosu na stvarne potrebe. Nije nam objašnjeno. Dvojimo o tome hoće li Vlada moći zatvoriti konstrukciju financiranja javnih potreba. Ni to nam nije objašnjeno. Međutim, ne dvojimo i upozoravamo odgovornu javnost da ne postoje zadovoljavajući kontrolni mehanizmi protiv mogućih zloupotreba javnih sredstava”, dalje pišu sindikati.
Uočene malverzacije već sada
“Neki poduzetnici uzimaju sredstva od Države za radnike koje su već otpustili. Neki poduzetnici isplaćuju samo plaću koju primaju od Države iako su u mogućnosti plaćati punu plaću. Neki poduzetnici potporu koju isplaćuje Država dijele između sebe i radnika. Neki poduzetnici uzimaju sredstva od Države i za radnike na dugom bolovanju.
#related-news_0
Neki poduzetnici vrše pritisak na radnike da potpišu dodatak ugovora o radu kojim će ugovoriti plaću u visini one koju daje Država ili kojim će im se smanjiti broj radnih sati na 8 tjedno, kako bi ostatak potpore mogli zadržati iako se radniku realno radno vrijeme ne skraćuje. Neki poduzetnici zastrašuju radnike kako ne smiju dati otkaz jer će im morati vratiti iznos potpora.
Neki poduzetnici mole poslovne partnere da odgode naplatu svojih faktura kako bi imali pad prihoda dovoljan za primitak državne potpore. Neki poduzetnici osnivaju nove tvrtke koje će preuzeti prihode kako bi dosadašnja tvrtka mogla primiti državnu potporu. Invencija i kreacija dijela naših poduzetnika kako izigrati namjere i propise puno je veća nego što to možemo zamisliti.”, ističu sindikalne središnjice niz nepravilnosti na koje su naišle na terenu.
Darivanje ili posudba?
“Upozoravamo odgovornu javnost da Država neodgovorno i bezuvjetno prepušta poduzetnicima ogromna javna sredstva bez preuzimanja relevantnih obveza, povrata i naknade u vrijeme kada će to biti moguće.
#related-news_0
Bez povrata tih sredstava oštećeni su svi drugi porezni obveznici, građani, potrošači, radnici, umirovljenici, mladi ljudi i sve javne potrebe, od kulture, zdravstva, školstva, sigurnosti, sve do socijalne skrbi i drugih javnih servisa.
Teret ogromnog javnog duga, nosit će i buduće generacije. Svi osim današnjih poduzetnika. Bez povrata sredstava i bez adekvatnog nadzora nad opravdanošću dodijeljenog, Vlada RH omogućuje bogaćenje i pogoduje jednoj društvenoj skupini, temeljem njihova statusa, a ne društvene opravdanosti”, pišu sindikati.
Smanjivanje plaća u javnom sektoru
“Smanjivanje plaća u javnom sektoru nije pitanje solidarnosti, već pitanje ekonomske pameti. Protivimo se smanjenju plaća u javnom sektoru poučeni iskustvom prošle financijske krize. Više niti jedna zemlja u svijetu ne planira smanjivati plaće. I domaća i svjetska znanost je upozorila da je to pogubno i nekorisno.
#related-news_0
Nedavna analiza Instituta za javne financije to je još jednom potvrdila. EU više ne nameće ograničenja po pitanju deficita i javnog duga. Dakle, ne postoji ekonomski imperativ smanjivanja plaća. Ako se on pojavi, tada neće biti upitna solidarnost među radnicima javnog i privatnog sektora. Međutim, valja razumjeti, svako smanjivanje javnih plaća u sadašnjoj prvoj fazi spašavanja ekonomije, imat će ekonomski kontraproduktivne učinke u fazi kada gospodarstvo treba uzletjeti”, očitovali su se sindikati i o potencijalnom rezanju plaća u javnom sektoru.
Država spašava i rentnu i klijentelističku strukturu gospodarstva
“Iako se prezentiraju u korist radnika, ove mjere su zapravo nerazmjerno raspoređene na njihov teret. Iz krize će izaći s minimalnim plaćama, s minimalnim mirovinama jednom kada se umirove, s minimalnim radnim i socijalnim pravima, a za to vrijeme poduzetnicima će nešto još raditi i zaraditi. Bogati prije krize, bit će još bogatiji nakon nje.
#related-news_0
Zadržavanje radnih mjesta i kontinuiteta poslovanja, nije samo interes radnika već je to nadasve interes i poslodavca, a nismo čuli koji su to tereti koje sada podnose poslodavci osobno. Iako im je društvo danas omogućilo socijalizaciju njihovih gubitaka, nakon krize će bez imalo skrupula tretirati svoje profite kao privatne i tražiti daljnje smanjenje poreza i smanjenje opsega javnih servisa. Jedan takav servis upravo nam spašava živote.
Poslodavci nisu dobili realne, društveno opravdane i korisne mjere koje su pažljivo odmjerene u funkciji i na korist cijelog društva, nego bezuvjetno i štetno pogodovanje Vlade pojedinim interesnim skupinama i kvazi udrugama koje sebe nazivaju predstavnicima poduzetnika i poslodavaca, i koje sebe pak bez bilo kakve osnove nazivaju udrugama za zaštitu interesa poreznih obveznika. To je stvarno jedini segment našeg društava kojemu u ovoj krizi nedostaje solidarnosti na koju se besramno pozivaju.
Država danas spašava i rentnu i klijentelističku strukturu gospodarstva. Možda je prilika da to počne rješavati.
Apeliramo na hitnu javnu i tripartitnu raspravu o razdoblju nakon što epidemija prestane, jer postoji vjerojatnost da će nezaposlenost početi rasti uz novo smanjivanje prava zaposlenih. Neobično je važno imati stalno u fokusu da ništa što se čini danas ne smije utjecati na stanje sutra na način koji bi stimulirao daljnje iseljavanje stanovništva.
To je veći problem za Hrvatsku nego što je to koronavirus”, zaključuju se u javnom pismu koje su javnosti zajedno poslali Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata i Nezavisni hrvatski sindikati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
