Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) smatra da nove zahtjeve i ambiciozne ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije, prvenstveno vezane uz zaštitu okoliša, treba dodatno sufinancirati kako bi ih poljoprivrednici mogli ispuniti.
Za subvencioniranje agrara u Europskoj uniji predviđeno je oko 390 milijardi eura u idućih sedam godina, a o uvjetima dodjele novca se još uvijek vode žestoke rasprave na razini cijele EU, kažu u HPK-u. Pri tome su na jednoj strani gospodarski interesi, a na drugoj zaštita okoliša.
Predsjednik HPK Mladen Jakopović ističe da je HPK tijekom rasprave u Vijeću ministara i EU parlamentu uočila puno nepoznanica, zbog čega poljoprivrednicima treba objasniti što ih čeka od 2023. godine kada na snagu stupa novi ZPP i koju će poziciju zauzeti Vlada te kako će zaštiti naše specifičnosti u odnosu na poljoprivredu razvijenih EU-ovih zemalja.
Pročitajte još
“Sada je još uvijek jako puno nepoznanica i nerazumijevanja, zbog čega očekujemo više informacija i jednostavnih objašnjenja u kojem će smjeru ići strateški planovi RH i koja ćemo stajališta u budućnosti zastupati, te što u budućnosti očekuje naše poljoprivrednike i proizvođače”, ističe predsjednik HPK Mladen Jakopović.
HPK napominje da je na razini EU parlamenta stavljen velik naglasak na zaštitu okoliša, iako neki zeleni aktivisti smatraju da to nije dovoljno. Parlament smatra da se za eko-shemu treba izdvojiti čak 30 posto. Također, smatra kako bi 10 posto obradivih površina trebalo ići za neproizvodne krajobrazne elemente koji su korisni za bioraznolikost. Samo polovica tog cilja dobit će potporu kroz eko-sheme i agro-ekološke klimatske mjere, druga polovica (poput zaštite močvarnih i vodnih područja, primjenu plodoreda, trajnih travnjaka) biti će obavezna, ali bez daljnje potpore. Komora se stoga od početka zalagala da nove zahtjeve i ambiciozne ciljeve treba dodatno sufinancirati, ističu u HPK.
“Zbog novih okolišnih zahtjeva javila se velika potreba za jačanjem i profesionalizacijom savjetodavnih službi. U narednom razdoblju savjetodavci će biti ključni za primjenu novih politika i rješenja. U Hrvatskoj nedostaje savjetodavaca u odnosu na broj poljoprivrednika što bi moglo iziskivati dodatna materijalna sredstva, koja ne bi smjela biti na teret poljoprivrednika, nego bi se trebao pronaći najbolji model koji će im više pomoći”, kaže Jakopović.
“Ne želimo da nam se dogodi situacija da hrvatski ciljevi odu prema EK bez da su usuglašeni s poljoprivrednicima i dobro izbalansirani tako da ne utječu na proizvodnju i ostvarivanje dohotka”, zaključuju u HPK-u.
Sadašnji propisi o zajedničkoj poljoprivrednoj politici istječu 31. prosinca 2020.
#related-news_0
Međutim, hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU-a uspjelo je u lipnju dogovoriti s predstavnicima Parlamenta prijelazno razdoblje od dvije godine.
Tim dogovorom produžava se primjena sadašnjih propisa, što će omogućiti neometani nastavak financiranja projekata ruralnog razvoja i izravnih plaćanja poljoprivrednicima, dok se ne dogovore nova pravila.
U središtu pregovora je ekološka arhitektura reforme ZPP-a. Njemačko predsjedništvo predlaže da premije koje će se isplaćivati poljoprivrednicima za ekološku proizvodnju postanu obvezujuće, sa zajamčenim minimalnim proračunom. Predsjedništvo predlaže da se minimalno 20 posto izravnih plaćanja poljoprivrednicima rezervira za ekološku proizvodnju.
Hrvatska bi za poljoprivredu iz europskog proračuna u sljedećih sedam godina trebala dobiti oko pet milijardi eura, od čega su 2,5 milijardi izravna plaćanja.
To su sredstva koja se isplaćuju poljoprivrednicima po hektaru, što znači da su zajamčena.
U okviru ruralnog razvoja, gdje je potrebno izraditi programe da bi se sredstva mogla povući, Hrvatskoj je namijenjeno 2,3 milijarde eura. Predviđena su još dodatna sredstva za neke programe poput vinske omotnice ili pčelarstva, što ukupno daje oko pet milijardi eura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
