Druga godina pandemije u Hrvatskoj pokazala je da se gospodarstvo brzo oporavilo na krilima potrošnje i dobre turističke sezone, no računicu bi vrlo brzo mogla pokvariti inflacija, ali i kroničan nedostatak radnika. Šef Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović u intervjuu za tportal ponovno je ukazao na u pandemiji zaboravljene probleme, a koji opet izlaze na vidjelo. "Potrebna nam je liberalizacija tržišta rada, kao i niz reformi u gospodarstvu", kaže Adrović.

Boljke koje bi Zdenko Adrović sanirao su javna administracija, sustav državnih poduzeća, nerazvijeno tržište kapitala te pravosuđe. Sve to stoji na putu privlačenju značajnijih domaćih i stranih investicija, ključnih za ekonomski razvoj.

“Izgledan rast od četiri posto ili više temelji se na već dostignutoj razini aktivnosti koja će, samo zbog prijenosa u iduću godinu, osigurati znatnu stopu rasta u prvoj polovici godine u odnosu na isto razdoblje 2021. Kada na to dodamo početak povlačenja sredstava EU-a iz programa Next Generation i izgledan daljnji oporavak turizma uz postojane trendove u građevinarstvu i još nekolicini sektora koji rastu dulje vrijeme, dolazimo do dobrih izgleda da se ostvari najavljena stopa rasta”, rekao je Adrović za tportal.

Govorio je i o inflaciji i očekuje li se od iduće godine smirivanje rasta cijena.

“Inflacija jest problem. Da je niža, rast bi vjerojatno bio veći. Dakle, da, inflacija će ‘pojesti’ dio rasta plaća, no stanje na tržištu rada na kojem nedostaje radnika takvo je da će nominalne plaće vjerojatno ipak rasti brže od cijena. To bi moglo biti naročito izraženo u drugoj polovici godine, kada će pritisci na tržištu rada biti izraženiji, a inflacija će vjerojatno usporavati ako u međuvremenu ne dođe do nekog novog šoka na tržištu energenata”, rekao je.

Adrović je rekao da je tema nedostatka radne snage i utjecaj toga na gospodarstvo tema prisutna već četiri godine. “Recesija 2020. samo je nakratko prekinula trend. Jedna moguća mjera je liberalizacija tržišta rada, privlačenje radnika s prostora bivše države, Ukrajine, zašto ne i Rusije, a druga, ne manje važna mjera, poticanje je povratka ljudi koji su se iselili u zadnjem valu emigracije. To je teže, jer oni su se etablirali u zapadnoeuropskim zemljama, u kojima su plaće bolje, ali ako Hrvatsku učinimo atraktivnom za ulaganja i posao i smanjimo porezna opterećenja, dio tih ljudi mogao bi se vratiti”, rekao je Adrović.

Šef HUB-a govorio je i o uvođenju eura.

“Kratkoročno gledano, banke gube priključenjem europodručju. Nema više prihoda od konverzije valuta, a imat ćemo značajne operativne troškove prilagodbe IT sustava i same konverzije. Međutim banke snažno podupiru euro jer već u srednjem roku vidimo više koristi od troškova za naše klijente, od čega će i banke imati posredne koristi. Prije svega smanjenjem valutnog i kreditnog rizika, što znači da će građani lakše vraćati preuzete obveze i time se može očekivati bolja naplata potraživanja s manje vanjskih šokova. Također, dugoročno će uvođenje eura pozitivno utjecati na kretanje visine kamatnih stopa u Hrvatskoj i možemo očekivati da će kamatne stope u Hrvatskoj biti niže nego što bi bile da zadržimo vlastitu valutu. Uvođenje eura samo po sebi ne jamči rast plaća, ali je svakako velik korak u procesu jačanja hrvatskog gospodarstva i konkurentnosti, što bi trebalo pridonijeti i povećanju životnog standarda građana. Za banke je pozitivno i to da će doprinos eura investicijama i jačanju međunarodne razmjene otvoriti nove prigode za plasmane bankarskih sredstava. Važne posredne koristi su i smanjenje regulatornih troškova te oni zbog toga više neće činiti naše banke nekonkurentnima spram europskih, a nadamo se i da će pristupanje europodručju pospješiti reforme te poboljšati kvalitetu politika. Naposljetku, dobit ćemo likvidnije tržište državnih obveznica i veću otpornost na krize”, rekao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.