Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u izjavi za novinare nakon sjednice Vijeća za uvođenje eura, u srijedu je izvijestio da se sastao s Petrolovom upravom, te da Petrol traži povećanje trgovačkih marži i ukidanje regulacije cijena. Ustvrdio je da Petrol posluje s dobiti te je odbacio Petolove razloge za prosvjedno zatvaranje benzinskih crpki u Hrvatskoj u srijedu od podne do 13 sati.
“Moram reći kako sam neugodno iznenađen takvim ponašanjem Petrola, jer sam osobno komunicirao s Inom prije nekoliko dana, a moji najbliži suradnici s Petrolom, na način da ako dođe do stabilizacije na tržištu Mediterana, da se marže vrate na razinu iz lipnja kada su bile 75 lipa”, rekao je Filipović.
Međutim dodaje, “to njima nije dovoljno oni bi htjeli daleko veće marže, marže od jedne kune”.
Što se tiče Petrolovih tvrdnji da u Hrvatskoj ne može poslovati u trenutnim uvjetima, iznio je da je Petrol za prvih devet ovogodišnjih mjeseci iskazao gotovo 100 milijuna eura dobiti prije kamata, poreza i amortizacije.
“To jasno sugerira da oni nisu ni u kakvim strašnim problemima”, kaže Filipović. Zaključuje da vlada neće “dopustiti nikome pa ni Petrolu da duboko gura ruku u džep naših sugrađana u vremenima ove teške krize, nego raditi sve da zaštiti građane i gospodarstvo, uz balansirajući odnos s predstavnicima naftne industrije”.
Država uzima najveći dio kolača
A koliko duboko država gura ruku u džep građana?
Kako je objavila sama Europska komisija u Weekly Oil Bulletin, na kojem prati tjedne promjene cijena goriva, cijena goriva bez nameta u Hrvatskoj bi bila sljedeća:
Eurosuper 95 koštao bi 5,726 kuna po litri, dizelsko gorivo 7,420, lož ulje za grijanje koštalo bi 5,979, LPG bi bio 5,147.
S nametom kojeg ubire država cijene su sljedeće: Eurosuper 10,983, dizelsko gorivo 12, 601, lož ulje za grijanje 7,67 a LPG je 6,504.
Dakle, udio trošarina i PDV-a u cijeni goriva je otprilike 65 posto cijene goriva.
Kome idu trošarine?
Naime, dvije vrste trošarina na naftne derivate najbitnije su pri određivanju cijene goriva. Na bezolovni motorni benzin one su, od 2015. godine do nedavne intervencije države, iznosile 3,86 kuna po litri, dok su na dizelsko gorivo bile 3,06 kuna po litri. U ovom trenutku trošarine iznose 3,06, odnosno 2,66 kuna po litri, a cifre su to koje su djelomično namijenjene za financiranje tvrtki u vlasništvu države: za Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste te Hrvatske željeznice Infrastruktura.
Dakle za državne gubitaše. A tu su onda i PDV te napokon i cijena nafte na mediteranskom tržištu. Tako da čak i sad, nakon intervencija države u cijene, otprilike 65 posto cijene koju građani plate za litru na crpkama, ode na davanja državi.
Nije drugačije ni u drugim zemljama EU
No, Hrvatska nije usamljena u oporezivanju distributera goriva. I u drugim zemljama Europske unije države guraju ruku u džep građana preko cijena energenata.
Tako je cijena eurosupera 95 nakon oporezivanja u Čekoj 36,435 čeških kruna (CZK), u Danskoj 13,740 danskih kruna (DKK), a u Rumunjskoj 6.530, 86 rumunjskih leua (RON). Cijena dizelskog goriva u Češkoj je 37,904 CZK, u Danskoj 13,360 DKK, a u Rumunjskoj 7,693.24. LPG gorivo pak Česi plaćaju 17,184 CZK, a Rumunji 4,015.38 RON. Danci ga ne prodaju.
Bez poreza u tim zemljama cijene izgledaju ovako.
U Češkoj bi cijena eurodizela bez poreza bila 17,271.57 CZK, Danskoj 6,317 DKK, a Rumunjskoj 3,595.4. Cijena dizelskog goriva bez poreza u Češkoj bi bila 22,875.62 CZK, u Danskoj 7,433 DKK, a Rumunjskoj 8,380.6 RON. Cijena LPG goriva bez poreza u Češkoj bi bila 12,041.65 CZK, a u Rumunjskoj 2,992.34 RON.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJ JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!