Dan D za Ljubljansku burzu. Hoće li je hrvatska država preuzeti?

Sutra poslijepodne Vijeće Agencije za trgovinu tržišta vrijednosnih papira (ATVP) odlučit će o izdavanju dozvole hrvatskoj državnoj agenciji Fina za preuzimanje Zagrebačke burze, a time i Ljubljanske burze (LJSE).

Koalicijski redovi “na rubu”

Činjenica da je većina čvrsto protiv preuzimanja potvrđuje i nedavni zahtjev zastupničkih klubova slovenskog parlamenta; Pokreta slobode, SD-a i Ljevice za sazivanje parlamentarnog odbora za financije. Na svojoj listopadskoj sjednici odbor je odlučio da vlada treba ispitati mogućnosti utjecaja FINE na tržište kapitala kao dio slovenskog financijskog sustava te poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu slovenskih interesa.

Druga preporuka odbora vladi bila je da istraži mogućnost proglašenja burze kritičnom infrastrukturom od nacionalne važnosti. Za zaključak su glasali svi prisutni, uključujući i zastupnike najveće oporbene stranke SDS-a.

Stručne službe nisu našle razloge za odbijanje Fine

Prema informacijama koje ima Forbes, Agencija je prije nekoliko dana dobila sve relevantne dokumente iz nadležnih državnih tijela, koji navodno dokazuju da je Fina igrala značajnu ulogu u sprečavanju naplate potraživanja hrvatskih poduzeća prema Ljubljanskoj banci (LB), čime je kočila interese slovenske države i LB-a u Hrvatskoj. To se tumači kao pokušaj da se Agenciji pruži osnova za odbacivanje Fine-ine prijave na temelju tvrdnje da hrvatska državna agencija nema dobru reputaciju u Sloveniji.

Zakonski je propisano da Agencija procjenjuje i reputaciju budućeg vlasnika. Međutim, prema izvorima, malo je vjerojatno da bi odbor Agencije iskoristio ovu odredbu kako bi odbio Finu. Prema neslužbenim, ali pouzdanim informacijama Forbesa, stručne službe Agencije pregledale su dokumentaciju koju je dostavio Fond za sukcesiju, ali nisu našle razloge za odbijanje zahtjeva za preuzimanje.

Sutrašnja sjednica bit će pravovaljana ako budu prisutna najmanje tri od pet članova odbora Agencije. Odluka će biti donesena ako za nju glasa većina prisutnih. Protiv odluke može prigovor uložiti samo stranka u postupku, u ovom slučaju Fina.

LJSE na dnevnom redu vlade sutra

Planirano preuzimanje Ljubljanske burze dosad nije bilo tema sjednice vlade. No, prema izvorima Forbesa, točka će biti uvrštena na dnevni red sutrašnje sjednice. “To se preuzimanje mora hitno spriječiti”, čuje se u vladinim redovima. Prema informacijama, i premijer Robert Golob čvrsto je protiv preuzimanja. I u kabinetu premijera i u ministarstvima, uključujući i nadležno Ministarstvo financija, do sada su bili vrlo suzdržani.

“Dozvolu za promjenu vlasništva nad Ljubljanskom burzom daje Agencija za tržište vrijednosnih papira kao regulator, a Ministarstvo financija ne može i ne smije utjecati na proces odlučivanja", rekla je Nikolina Prah iz slovenskog Ministarstva financija

Na spomenutoj sjednici Odbora za financije državna tajnica u Ministarstvu financija Nikolina Prah rekla je da nijedan strateški dokument trenutačno ne navodi da burza treba biti u slovenskom vlasništvu. Ljubljanska burza nije u slovenskim rukama od 2008. godine. Od 2015. u vlasništvu je Zagrebačke burze, čije je vlasništvo raspršeno, a preuzimanjem bi ga Fina konsolidirala.

Prah je ponovila da dozvolu za promjenu vlasništva izdaje Agencija za tržište vrijednosnih papira kao regulator, i da Ministarstvo financija “ne može i ne smije” utjecati na odlučivanje.

Neki od naših vladinih sugovornika smatraju da ministar financija Klemen Boštjančič nije dovoljno osjetljiv na ovako važnu temu kao što je hrvatsko državno preuzimanje LJSE, i pitaju se koji je razlog tome.

Hitno produbljivanje tržišta kapitala

Osjetljivost ovog preuzimanja osjeća se i u krugovima unutar Ministarstva gospodarstva, turizma i sporta. Naglašavaju da je slovensko tržište kapitala plitko i da ga treba produbiti različitim instrumentima koje Ljubljanska burza već uvodi. Dodaju da Slovenija u tome zaostaje već nekih 15 godina, da je potrebno privući mala i srednja poduzeća te aktivirati gotovo 30 milijardi eura štednje na bankovnim računima. Kroz različite sheme kapital bi se mogao ulagati u razvoj te učiniti atraktivnijim za investitore. Jedan od mehanizama za aktivaciju štednje moglo bi biti državno jamstvo do sto tisuća eura, kao što trenutno vrijedi za bankarske depozite.

U tom kontekstu, krugovi bliski Ministarstvu gospodarstva izražavaju sumnju da je hrvatska agencija Fina, zbog povijesnih iskustava, pravi vlasnik za razvoj slovenske burze i time tržišta kapitala.

Ideja o osnivanju konkurentske burze

Forbes Slovenija razgovarao je o s izvorima o tome što bi vlada Slovenije mogla učiniti ako Agencija da zeleno svjetlo kupcu i postoji li plan B. Neki tvrde da bi se uz suglasnost odbora Agencije preuzimanje Zagrebačke burze i time Ljubljanske burze zaključilo. Drugi naglašavaju da bi Agencija trebala uzeti u obzir stajalište države o FINI zbog neriješenog pitanja sukcesije. Treći pak spominju mogućnost osnivanja nove slovenske burze.

“Mogućnost osnivanja konkurentske burze postoji, ali to nije lagan projekt.”
govori Draško Veselinovič, prvi direktor Ljubljanske burze, a prenosi Forbes.

Prvi direktor Ljubljanske burze, Draško Veselinovič, smatra da mogućnost osnivanja konkurentske burze postoji, ali da nije riječ o jednostavnom projektu. “Trebalo bi razgovarati s poduzećima da povuku svoje listinge i prebace ih na novoosnovanu burzu. Burza bi morala ponovno uspostaviti svoj trgovinski sustav i drugu infrastrukturu te dobiti sve dozvole”, kaže Veselinovič.

Sam nije za planiranu promjenu vlasništva. “U svijetu su rijetki slučajevi da su burze u državnom vlasništvu. Jedan takav primjer je Varšavska burza, koja je sustavno i dobro razvila tržište. Da jedna država posjeduje burzu druge države, po mom mišljenju, bila bi potpuno jedinstvena vlasnička struktura”, ističe Veselinovič.

“Kraj LJSE bio bi najkorisniji za Zagrebačku burzu”

Prema njegovim riječima, Zagrebačka burza je kao vlasnik Ljubljanske burze dosad dopuštala da uprava donosi samostalne odluke. “Ali ako država postane vlasnik, to je drugačije. Moguće je da to ne bi donijelo velike promjene, ali mislim da je prilično vjerojatno da bi promjena vlasništva na kraju značila kraj Ljubljanske burze. Iz poslovne perspektive, to bi vjerojatno bilo isplativo za Zagrebačku burzu.”

Veselinovič se ne slaže s onima koji vjeruju da nije važno gdje je sjedište burze i tko je vlasnik. “Ako bi se, primjerice, listing prebacio u Hrvatsku, poduzeća bi potpala pod hrvatsko zakonodavstvo. Svatko tko je ikad posjedovao ili vodio poduzeće zna da postoji niz graničnih situacija koje mogu voditi odluke malo lijevo ili malo desno. Regulator ili državno tijelo može donositi liberalnije odluke za hrvatska poduzeća, a strogo slijediti pravila za slovenska. Pogledajte brojne primjere kako europski usklađeno zakonodavstvo može biti rastezljiv pojam. Diskriminatorno postupanje stvaran je rizik, s obzirom na povijesno iskustvo”, zaključuje prvi predsjednik Ljubljanske burze.