Ukrajina neće otvoriti tranzitnu točku Sohranivku preko koje se prenosi ruski plin prema Europi sve dok ne bude imala potpunu kontrolu nad sustavom plinovoda, objavio je u četvrtak ukrajinski operator GTSOU.
Operator je u utorak objavio da će zbog više sile odnosno zbog toga što proruski separatisti kradu plin od 11. svibnja obustaviti prijenos plina preko ulazne točke Sohranivke preko koje se prenosi oko trećina plina koji Rusija šalje Europi preko Ukrajine.
vezana vijest
Plinovod prelazi preko regije Luhansk, koja je dijelom pod kontrolom proruskih separatista od 2014. godine.
“Nećemo otvoriti. Do pune kontrole nad imovinom”, navodi se u priopćenju direktora GTSOU-a Sergija Makogona.
Dodao je da ruski Gazprom nije znao da su separatisti počeli krasti plin.
Makogon je rekao da Gazprom može i dalje isporučivati sav svoj plin namijenjen Europi preko tranzitne točke Sudže, koja je otvorena.
Gazprom nije bio dostupan za komentar.
Tvrtka je ranije objavila da tehnološki nije moguće preusmjeriti sav plin preko Sudže, za što Kijev tvrdi da nije točno.
Europska plinska kriza se produbljuje nakon što je Rusija uvela sankcije
Pritisak da Europa osigura alternativne plinske pravce pojačao se u četvrtak nakon što je Rusija uvela sankcije europskim podružnicama ruskog naftnog diva Gazproma, a Ukrajina zatvorila tranzitnu rutu, što je dovelo do rasta cijena.
Rusija je u srijedu navečer najavila sankcije protiv 31 zapadne kompanije, uključujući Gazprom Germania nad kojom je njemačka vlada prošli mjesec preuzela upravu kako bi osigurala opskrbu plinom.
Sankcije su uvedene i poljskom suvlasniku plinovoda Yamal-Europe kojim ruski plin stiže u Europu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su prekinuti svi kontakti s tim kompanijama koje neće moću sudjelovati u opskrbu ruskim plinom.
Većina sankcioniranih tvrtki nalazi se u zemljama koje su uvele sankcije Rusiji kao odgovor na njezinu invaziju na Ukrajinu i uglavnom se radi o članicama EU-a.
Njemačka, najveći ruski klijent u Europi, priopćila je da Gazpromove podružnice ne primaju plin i da traže alternative.
To se odnosi na najveće njemačko skladište plina u Rehdenu u Donjoj Saskoj kapaciteta četiri milijarde prostornih metara kojim upravlja Astoria, kao i na Wingas, trgovačko društvo koje opskrbljuje industriju i lokalne potrebe.
No, dotok plina iz Rusije u Njemačku nastavlja se kroz plinovod Sjeverni tok 1.
EU je prošle godine uvezla oko 155 milijardi prostornih metara plina iz Rusije.
Nizozemska cijena plina u čvoru TTF, koja se uzima kao referentna, porasla je u četvrtak ujutro oko 20 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare