Indikator konstruiran u HNB-u sugerira da vjerojatnost recesije zadnjih mjeseci raste i zaključno s dostupnim podacima za listopad iznosi nešto više od 25 posto, što nije dovoljno za utvrđivanje ulaska gospodarstva u fazu recesije, ali svakako nalaže pažljivo praćenje kretanja u idućim mjesecima, ističe se u novom HNBlogu.
“Unatoč vrlo visokim godišnjim stopama rasta u prva tri tromjesečja 2022. (7,8 posto, 8,7 posto i 5,2 posto) razina realnog BDP-a – najčešće korištene mjere gospodarske aktivnosti – po zadnjim se podacima smanjuje. Ona je u trećem tromjesečju ove godine bila za 0,4 posto niža od razine BDP-a zabilježene u prethodnom tromjesečju. Ovakva dinamika BDP-a, kao i recentni podaci o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo za listopad, čije sezonski prilagođene razine već neko vrijeme također padaju, intenzivirali su rasprave o mogućem ulasku hrvatskoga gospodarstva u recesiju“, navode Davor Kunovac i Katarina Šimatović u HNBlogu “Ulazi li Hrvatska u recesiju?”.
U tom blogu objašnjavaju kriterije na temelju kojih se najčešće utvrđuje početak recesije te, na temelju metodologije razvijene u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) i visokofrekventnih pokazatelja raspoloživih do listopada, ocjenjuju vjerojatnost je li hrvatsko gospodarstvo već ušlo u recesiju.
Tako podsjećaju da u europodručju i SAD-u odluku o početku recesije donose stručna tijela sastavljena od profesionalnih ekonomista, a ti odbori odluku donose na temelju kretanja brojnih pokazatelja.
Podsjećaju kako se u javnosti često rabi termin “tehnička recesija”, kojim se početak recesije rutinski utvrđuje čim se realni BDP smanji dva uzastopna tromjesečja. No, negativne stope promjene BDP-a u dva uzastopna tromjesečja ne moraju uvijek signalizirati široko rasprostranjen pad ekonomske aktivnosti, što je nužan uvjet za utvrđivanje recesije, ističu autori bloga.
Kao dodatna ograničenja za primjenu BDP-a kao isključivog pokazatelja recesije navode i da se BDP objavljuje razmjerno kasno, a česte su i naknadne revizije. Dodatan problem proizlazi iz činjenice da se pravilo o “dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta” u dijelu javnosti, čak i stručne, često pogrešno interpretira tako da se umjesto na tromjesečne misli na godišnje uzastopne negativne stope promjene realnog BDP-a, napominju Kunovac i Šimatović.
“Kao što je trenutačno vidljivo u Hrvatskoj, godišnja stopa može biti izrazito pozitivna (5,2 posto u trećem tromjesečju), a da istovremeno realna aktivnost mjerena BDP-om u odnosu na prethodno tromjesečje pada (minus 0,4 posto). Odnosno, unatoč snažnom rastu ekonomske aktivnosti na godišnjoj razini, teško je isključiti mogućnost da hrvatsko gospodarstvo možda tone u recesiju”, ističu analitičari središnje banke.
Za ocjenu stvarnog stanja u kojem se gospodarstvo nalazi potrebno je promatrati recentnu dinamiku (sezonski prilagođenog) BDP-a, odnosno promjenu tekuće razine u odnosu na onu iz prethodnog tromjesečja, navode Kunovac i Šimatović.
Objašnjavaju i kako je u HNB-u razvijena metodologija koja iz širokog skupa ekonomskih pokazatelja statistički ocjenjuje stanje poslovnog ciklusa hrvatskoga gospodarstva.
Metodologija utvrđivanja stanja ciklusa hrvatske ekonomije provodi se u dva koraka – najprije se iz niza dostupnih mjesečnih pokazatelja konstruira mjesečni sintetski indeks ekonomske aktivnosti, iz čijeg se kretanja onda, u drugom koraku, identificiraju razdoblja recesije odnosno ekspanzije, kao i točke preokreta poslovnog ciklusa.
Konstruirani mjesečni indeks realne aktivnosti RH temelji se na kretanju niza relevantnih ekonomskih pokazatelja – realne trgovine na malo, industrijske proizvodnje, podataka o fiskalizaciji, indeksa građevinskih radova, broja osiguranika kod HZMO-a, broja nezaposlenih osoba, bruto plaća, izvoza i uvoza robe i usluga, kredita, CROBEX-a i inflacije.
“Konstruirani mjesečni indikator prikazan na tromjesečnoj razini vrlo blisko prati kretanje službene serije tromjesečnog rasta realnog BDP-a, što znači da se on zaista može interpretirati kao pokazatelj realne aktivnosti za Hrvatsku. U odnosu na BDP konstruirani indeks ima važnu prednost u kontekstu detektiranja recesije jer su korišteni podaci ažurniji i dostupni na mjesečnoj razini, što omogućuje bržu i češću evaluaciju faze poslovnog ciklusa”, ističu Kunovac i Šimatović, detaljnije objašnjavajući metodologiju koja omogućuje razdvajanja i ažurnu procjenu vjerojatnosti je li domaće gospodarstvo u u nekom od dva moguća stanja – nepovoljnog i povoljnog kretanja gospodarske aktivnosti.
Procijenjena je vjerojatnost “kontinuirana” mjera stanja gospodarstva, a obično se pretvara u “binarnu” ocjenu primjenom granice vjerojatnosti recesije od 50 posto.
“Identificirana razdoblja nepovoljnih kretanja gospodarstva u potpunosti koincidiraju s dvije recesije kroz koje je domaće gospodarstvo prošlo od kraja 90-ih godina, kao i sa snažnim padom gospodarske aktivnosti tijekom pandemije uzrokovane koronavirusom”, ističu Kunovac i Šimatović.
“Vjerojatnost recesijskog stanja raste”
Napominju i kako su smanjenje razine gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju ove godine i nepovoljne prognoze za sljedeću godinu aktualizirali pitanje ulazi li Hrvatska u novu recesiju.
“Neki glavni pokazatelji domaće ekonomske aktivnosti, primjerice realni BDP, trgovina na malo i industrijska proizvodnja, upućuju na snažno usporavanje gospodarskog rasta ili čak pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, ali i većem broju zemalja u Europi i svijetu. Na nepovoljna je kretanja reagirao i najnoviji pokazatelj vjerojatnosti recesijskog stanja domaćega gospodarstva procijenjen na temelju makroekonomskih pokazatelja za listopad ove godine. Vjerojatnost recesijskog stanja tako posljednjih mjeseci raste i trenutačno iznosi nešto više od 25 posto. To nije dovoljno za utvrđivanje ulaska gospodarstva u fazu recesije, ali svakako nalaže pažljivo praćenje kretanja u idućim mjesecima”, poručuju analitičari središnje banke.
Primjećuju i kako je sadašnja epizoda prva u promatranom razdoblju dužem od dvadeset godina u kojoj je konstruirani mjesečni pokazatelj gospodarske aktivnosti razmjerno dugo negativan (čak sedam mjeseci zaredom), a da vjerojatnost recesije nije premašila 50 posto.
“Takvo, relativno neuobičajeno kretanje gospodarske aktivnosti pokazuje da je gospodarstvo već neko vrijeme na granici između recesijske i ekspanzijske faze. (…) Ovakva dinamika indeksa, uz nastavak sličnih kretanja i u sljedećim mjesecima, zasad upućuje na to da će se vjerojatnost ulaska u fazu relativno plitke recesije domaćega gospodarstva dodatno povećati. No, za konačnu odluku o eventualnom početku recesije, kao i o njezinu karakteru (plitka/duboka, kratkotrajna/dugotrajna), valja pričekati službenu makroekonomsku statistiku u sljedećim mjesecima”, zaključuju Kunovac i Šimatović u novom HNBlogu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!