Hrvatska je učvrstila svoju poziciju jednog od najbrže rastućih gospodarstava u Europskoj uniji i predviđa se da će održati stabilan rast BDP-a od oko tri posto godišnje od 2024. do 2026., navodi se u novom izvješću Capital Economicsa
Nakon značajnog pada tijekom globalne financijske krize, koja je dovela do smanjenja BDP-a za 11 posto između 2008. i 2014. te vrhunca nezaposlenosti od 17 posto, hrvatsko se gospodarstvo snažno oporavilo. Od 2015. zemlja je doživjela desetljeće snažne gospodarske ekspanzije, s prosječnim rastom od tri posto godišnje, piše bne IntelliNews, a prenosi tportal.
U 2023. hrvatski BDP porastao je za 2,8 posto, čime smo postali druga najbrže rastuća ekonomija u EU, odmah iza Malte. Nezaposlenost je pala na rekordno nisku razinu od 6,2 posto u 2023. Istodobno je ‘Hrvatska doživjela najbrži tempo konvergencije dohotka u EU od 2019.’, stoji u izvješću.
Nekoliko je čimbenika potaklo ovaj rast. Turizam, koji čini približno 25 posto BDP-a, dao je značajan doprinos. Broj turističkih dolazaka 2023. premašio je razine prije pandemije, što je značajno potaknulo gospodarstvo. Uz to, Hrvatska je zabilježila jedno od najvećih povećanja stope zaposlenosti u EU od 2019., s rastom plaća koji je dosegao 14 posto na godišnjoj razini, što dodatno podupire domaću potražnju.
Sredstva EU-a također su odigrala ključnu ulogu iznoseći 25 posto BDP-a u proteklom desetljeću. Ta su sredstva potaknula ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju i zelenu tranziciju, značajno unaprijedivši gospodarski krajolik zemlje.
Smanjen javni dug
Poboljšanja javnih financija paralelna su s gospodarskim rastom. Teret hrvatskog državnog duga, koji je dugo bio značajan problem, doživio je dramatično smanjenje s 86 posto BDP-a u 2020. na 63 posto u 2023. “Niti jedna država EU-a osim Grčke nije doživjela tako velik pad udjela duga tijekom ovog vremena”, istaknuo je Capital Economics. Opći proračun bio je općenito uravnotežen tijekom 2022.-2023., u oštrom kontrastu s prosječnim deficitom od četiri posto BDP-a u srednjoj i istočnoj Europi (CEE).
Gledajući unaprijed, izgledi ostaju pozitivni, prema analitičarima Capital Economicsa. Iako je prostor za daljnji oporavak turizma ograničen, domaća potražnja trebala bi pokretati gospodarstvo, stoji u izvješću.
Pokazatelj ekonomskog raspoloženja Europske komisije blizu je višegodišnjih najviših razina, a rast potrošačkih kredita iznosi više od 10 posto na godišnjoj razini. Realne plaće rastu za osam posto godišnje, a razine zaposlenosti vjerojatno će ostati snažne, poduprte priljevom migranata izvan EU-a, iz Srbije, Bosne i Hercegovine i dijelova Azije. Središnja banka procjenjuje da bi strani radnici samo ove godine mogli povećati rast BDP-a za 0,4 postotna boda.
Novopokrenuti pokazatelji EM financijskog rizika tvrtke Capital Economics otkrivaju da je financijski rizik u Hrvatskoj na najnižoj razini u više od dva desetljeća, odražavajući jače javne financije i zdraviji bankarski sustav. “To daje temelje za postizanje snažnog i održivog rasta u nadolazećim godinama”, navodi se u izvješću.
Unatoč ovim optimističnim projekcijama, izazovi ostaju. Demografski trendovi predstavljaju značajno ograničenje, a Hrvatska ima jednu od najstarijih populacija u Europi. Predviđa se da će se radno sposobno stanovništvo smanjiti za daljnjih 7,7 posto do 2030. Potrebne su strukturne reforme da bi se smanjile neučinkovitosti tržišta rada i povećale stope sudjelovanja, ali trenutno poslovno okruženje i dalje koči strana ulaganja.
Pozitivni izgledi
Ponovni izbor Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na općim izborima u travnju također obećava kontinuitet, uključujući snažno proeuropsko stajalište Zagreba.
Općenito, prema Capital Economicsu, srednjoročni gospodarski izgledi Hrvatske ostaju pozitivni, potaknuti kontinuiranim priljevima sredstava iz fondova EU-a i poboljšanom produktivnošću. Međutim održavanje visokih stopa rasta zahtijevat će rješavanje demografskih izazova i provedbu značajnih gospodarskih reformi.
Izvješće zaključuje da, iako bi rast BDP-a mogao usporiti na 2,0-2,5 posto do kraja desetljeća, on će i dalje biti dovoljan za podršku tekućoj konvergenciji prihoda, iako sporijim tempom. “Naše osnovno stajalište je da će se rast BDP-a usporiti na 2,0-2,5 posto do kraja ovog desetljeća. To će biti dovoljno snažno da podupre daljnju konvergenciju prihoda, ali će napredovati sporijim tempom”, navodi se u izvješću.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!