Inflacija u Europskoj uniji i eurozoni u studenome je usporila na godišnjoj razini, no i dalje je dvoznamenkasta, pa je tako u EU iznosila 11,1 posto, a u eurozoni 10,1 posto, pokazuju u petak objavljeni podaci Eurostata. S druge strane u Hrvatskoj je inflacija u studenome ubrzala na rekordnih 13,5 posto. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u listopadu, kada je iznosila 13,2 posto. Istražili smo koji bi mogli biti razlozi rasta inflacije u Lijepoj našoj i hoće li nastaviti nakon ulaska u eurozonu.
Urednik gospodarske rubrike na portalu Index.hr, Branimir Perković kaže kako će se pad inflacije prelit će se i kod nas.
“Ako inflacija nastavi padati u eurozoni, to će se preliti i na Hrvatsku, ali sa zakašnjenjem. Sasvim smo integrirani u trgovinske tokove eurozone, s eurozonom većinski trgujemo, pa nema razloga da se to ne dogodi. Naravno, inflacija općenito, i u EU i Hrvatskoj, ovisi o kretanju cijena energenata i o tome hoće li se Europska centralna banka, u čiju će nadležnost spadati i Hrvatska od 1.1.2023 nastaviti dizati kamatne stope. Iako su se pojavili znakovi usporavanja inflacije u SAD-u i eurozoni, američki FED i europski ECB nastavljaju s politikom borbe protiv inflacije.”, kaže Perković.
VEZANA VIJEST
Podsjetimo, Europska središnja banka (ECB) podigla je kamatne stope za 0,5 postotnih bodova, čime ih je već četvrti put uzastopno podigla kako bi zauzdala visoku inflaciju u eurozoni, a očekuje i njihovo daljnje povećanje, temeljem znatno podignutih projekcija inflacije.
ECB je podigao glavnu kamatnu stopu za 0,5 postotnih bodova, na 2,5 posto, a onu na depozite banaka na dva posto, ublaživši ipak tempo njihova podizanja nakon što ih je na dvije prethodne sjednice povećao za po 0,75 postotnih bodova.
Ključna kamatna stopa u eurozoni godinama je bila zamrznuta na rekordno niskoj razini od nula posto, ali brzi rast potrošačkih cijena ove godine, ponajprije zbog skoka cijene energije, primorao je ECB da promijeni svoju politiku te ih je počeo podizati u srpnju.
Također, ECB neće odustati od daljnjeg povećanja kamatnih stopa budući da su nove gospodarske projekcije pokazale da će trebati proći godine da se inflacija vrati ciljanoj razini od dva posto, priopćili su nedavno iz Europske centralne banke.
VEZANA VIJEST
Perković kaže kako dizanje kamatnih stopa recesiju čini vjerojatnijom. “Restriktivne monetarne politike središnjih banaka, zaustavljanje kvantitativnog popuštanja i podizanje referentnih kamatnih stopa će dovesti do recesije. To im je i namjena, da “hlađenjem” gospodarstva dovedu do smanjenja investicija i potrošnje, a time do prestanka rasta cijena”, kaže.
“Očekuje se dolazak krize”
Podsjeća kako opći rast cijena nije bio prolazan, kako su to na početku krize očekivali ekonomsiti, pa su središnje banke SAD-a i EU (FED i ESB) kasnile s politikama kojima bi se borilo protiv inflacije. “Početkom 2022. su prekinute politike kvantitativnog popuštanja, kolokvijalno poznate kao “tiskanje novca”, i počelo je podizanje referentnih kamatnih stopa. Ideja iza tih politika je da se gospodarstvo “ohladi”, smanjivanje investicija i potrošnje da bi se tako zaustavio rast cijena”
Također napominje kako visoka inflacija smanjuje realne plaće, a da se smanjivanje inflacije vraća pozitivan realni rast plaća, ali uz rast nezaposlenosti. “Može se očekivati da će se upravo tako odvijati situacija u 2023.; nakon visoke inflacije, niske nezaposlenosti i pada realnih plaća u 2022., 2023. godine smanjit će se inflacija, vratiti rast realnih plaća, ali i rasti stopa nezaposlenosti”.
“Očekuje se dolazak krize”, kaže naš sugovornik i dodaje da je cijena nafte upravo iz tog razloga u padu od svog vrhunca tijekom sredine godine. “Jedino pitanje je o tome koliko će biti duga i teška. Očekivanja teže recesije guraju cijenu nafte ispod 85 dolara jer će usporavanjem gospodarstava svijeta padati i potrošnja nafte. S druge strane rat u Ukrajini i sankcije Rusiji djeluju prema rastu cijene.”, nastavlja i dodaje da je paradoksalna situacija da EU i SAD pokušavaju izbjeći krizu, a upravo je kriza snažno oružje protiv Rusije jer “izgladnjuje” njen državni proračun, a time i smanjuje rusku agresiju na Ukrajinu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!