Jesu li marže okidač za skupoću? Novotny: One kod nas nisu visoke. Nešto drugo je previsoko

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS) potrošačke cijene u prosincu bile su na godišnjoj razini više za 3,4 posto, a prema Eurostatovom mjerenju, inflacija u Hrvatskoj je 4,5 posto, što je njen najveći rast unutar eurozone.
Dok pod pritiskom javnosti Vlada sprema reviziju popisa 30 osnovnih proizvoda kojima je još prije godinu i pol dana ograničila cijene kako bi ublažila inflatorni udar na građane, pedesetak dobavljača sprema se podići cijene za 3 posto. Zbog (pre)visokih cijena kupci upiru prstom u trgovce i najavljuju bojkot trgovina, trgovci se izgovaraju na proizvođače i dobavljače, svi skupa za ponešto krive Vladu, a ekonomski stručnjaci tvrde da će inflacija trajati sve dok potrošnja ne uspori.

Najviše su marže na pekarske proizvode

Mnogi već dulje vrijeme uzrok vide i u visokim maržama trgovaca, odnosno trgovačkih lanaca, propitujući koliko one pridonose rastu cijena. Doduše, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u svom istraživanju za 2023. utvrdila je da su tada marže trgovaca u šest od osam kategorija bile niže nego godinu dana ranije. Najviše su bile marže na pekarske proizvode - 37,2 posto, na konditorske proizvode (31,7 posto) i na svježe voće i povrće (29,9 posto).
"Marža je razlika između nabavne i prodajne cijene bez poreza. Kada se od maloprodajne cijene, ako isključimo porez, odbije nabavna cijena prodane robe, tada se dobije bruto marža koja trgovcu ostaje za podmirivanje fiksnih troškova - plaća, komunikacija, transporta, naravno i troškova amortizacije za trgovačke objekte", objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.

A nakon što se odbiju svi ti troškovi, izračunava se neto marža, odnosno dobit trgovca. Jednostavnije rečeno, iz marže se pokrivaju svi troškovi poslovanja.

Profitabilnost samo u turističkoj sezoni

Novotny smatra da u Hrvatskoj, suprotno onome što se često spominje u javnom prostoru, marže nisu previsoke. A to, kaže, potvrđuju i istraživanja poput spomenutog AZTN-a.

"Uzmemo li u obzir logističke troškove, naročito troškove opskrbe s obzirom na disperziju maloprodajnih mjesta po cijeloj Hrvatskoj - a većina trgovačkih lanaca ima prodavaonice u svim važnijim mjestima - tada su marže zapravo relativno niske i profitabilnost nije ni približno onakva o kakvoj se u javnosti govori", ističe Novotny.

Prije donošenja takvih zaključaka, dodaje on, treba imati na umu da se u Hrvatskoj velika potražnja u maloprodaji stvara u onih nekoliko mjeseci turističke sezone.

"Zbog toga se maloprodaja toliko proširila i na područja na kojima u drugim okolnostima nikada ne bi bilo toliko maloprodajnih objekata. U turističkoj sezoni to pridonosi profitabilnosti i stvara prihode, ali ne i izvan sezone", kaže.

S druge strane, Novotny smatra da državne mjere ne mogu smanjiti inflatorne pritiske.

"Vlada ne može utjecati na inflaciju u smislu ograničavanja cijena i marži. To možda mogu vlade u netržišno orijentiranim ekonomijama, ali ne i u europodručju u kojem se nalazimo. Na to može utjecati samo pad kupovne moći kućanstava koji još uvijek ne vidimo. I dalje vidimo vrlo visoku potražnju u maloprodaji", objašnjava.

"Prije 15 godina imali smo kvote za kruh"

No, jesu li marže previsoke? Primjerice u kategoriji pekarskih proizvoda u kojoj su najviše.

"Tamo su marže visoke jer je potražnja velika. Prije samo 15 godina imali smo kvote za polubijeli kruh i Vlada je propisivala koliko pekari moraju peći kruha. Danas o tome više nitko ne govori. Pekarska industrija je inovirala svoju ponudu i razvila bezbroj različitih proizvoda kojih prije 15 godina nije bilo na tržištu. Primjerice, tada o kroasanima nitko nije govorio, a danas je najnormalnija, skoro pa ustavna obaveza (smijeh) pojesti kroasan za doručak. A upravo su na takvim proizvodima marže najviše. No potrošači trebaju ocijeniti jesu li spremni platiti 70 ili 80 centi pa čak i jedan euro za kroasan od 30 grama", govori Novotny.

"Ministar Šušnjar je u pravu kad govori o kruhu"

Važniji uzrok vidi u izuzetno velikoj sklonosti potrošnji u Hrvatskoj.
"Maloprije sam u jednoj pekarnici čekao u redu skoro deset minuta. Pekarske marže stoga i jesu relativno visoke jer se tamo najviše traže proizvodi s visokom dodanom vrijednošću. U pekarnicama kruh gotovo više nitko i ne kupuje. Kad uđete u bilo koju pekarnicu, barem tu u Zagrebu, možete se uvjeriti u to. Kruh je tamo stavljen samo onako manekenski, a zanimljivo je da se najviše traže bake-off proizvodi malih formata koji imaju visoke marže. Iako se inače ne slažem s njime, ministar Šušnjar iskonski je u pravu kada kaže da skupo plaćamo pekarske proizvode jer smo izgubili naviku raditi ih sami u kućanstvima", ističe.

Nezahvalna usporedba s cijenama u susjedstvu

Novotnyja smo pitali zašto su namirnice u susjednim zemljama jeftinije i jesu li tamo niže marže.

"Marže u maloprodaji u ovom našem konvergencijskom bescarinskom prostoru (Slovenija, Austrija, sjeverna Italija, Bavarska...) gdje naši građani najčešće kupuju nekako su ujednačene. No razlike, i to velike, postoje u porezima na potrošnju. PDV je u Austriji, Sloveniji i Italiji niži nego kod nas, posebno PDV na prehrambene proizvode koji je čak značajno niži. Tamo je na sve prehrambene proizvode između 7 i 9 posto, uključujući i PDV na hranu za kućne ljubimce koja je kod nas opterećena stopom od 25 posto. Što se Hrvatske tiče, dva aspekta treba uzeti u obzir: visoke troškove održavanja maloprodajne mreže i porezno opterećenje potrošnje koje je značajno više nego u susjednim zemljama. Stoga je usporedba maloprodajnih cijena i marži kod nas i u susjednim zemljama jako nezahvalna", smaztra Novotny.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.