Hrvatska narodna banka objavila je da vjerojatnost recesije zadnjih mjeseci raste i zaključno s dostupnim podacima za listopad iznosi nešto više od 25 posto. Ističu da to nije dovoljno za utvrđivanje ulaska gospodarstva u fazu recesije, ali svakako nalaže pažljivo praćenje kretanja u idućim mjesecima.
“Unatoč vrlo visokim godišnjim stopama rasta u prva tri tromjesečja 2022. (7,8 posto, 8,7 posto i 5,2 posto) razina realnog BDP-a – najčešće korištene mjere gospodarske aktivnosti – po zadnjim se podacima smanjuje. Ona je u trećem tromjesečju ove godine bila za 0,4 posto niža od razine BDP-a zabilježene u prethodnom tromjesečju. Ovakva dinamika BDP-a, kao i recentni podaci o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo za listopad, čije sezonski prilagođene razine već neko vrijeme također padaju, intenzivirali su rasprave o mogućem ulasku hrvatskoga gospodarstva u recesiju“, navode Davor Kunovac i Katarina Šimatović u HNBlogu “Ulazi li Hrvatska u recesiju?”.
Analitičari središnje banke ipak ističu kako “unatoč snažnom rastu ekonomske aktivnosti na godišnjoj razini, teško je isključiti mogućnost da hrvatsko gospodarstvo možda tone u recesiju”. Također ističu da vjerojatnost recesijskog stanja raste i da “relativno neuobičajeno kretanje gospodarske aktivnosti pokazuje da je gospodarstvo već neko vrijeme na granici između recesijske i ekspanzijske faze. (…) Ovakva dinamika indeksa, uz nastavak sličnih kretanja i u sljedećim mjesecima, zasad upućuje na to da će se vjerojatnost ulaska u fazu relativno plitke recesije domaćega gospodarstva dodatno povećati”.
Ekonomist Neven Vidaković u Novom danu N1 televizije bio je malo pesimističniji. Kako je rekao u javnosti se sad servira jedna laž: “A to je Njemačka će ući u recesiju, ali da Hrvatska neće ući u recesiju. Kako je moguće da svaki šok koji je bio u Europi, poizitivan i negativan, da je kod nas amplituda bila deset puta veća. Kako će Njemačka imala recesiju, a da mi nećemo, što će njemački građani koji gube posao doći na Jadran i trošiti kao ludi?”, primjećuje Vidaković i kaže kako ćemo i mi imati ekonomski pad.
Glavni ekonomisti najvećih hrvatskih banaka, pak, predviđaju da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi 5,9 posto, da bi sljedeće godne usporio na 1,3 posto, pri čemu očekuju nastavak rasta realnih investicija po stopi od oko šest posto, a smtraju da bi ulasci u europodručje i Schengen te značajnije korištenje EU sredstava mogu ublažiti recesijske pritiske u idućoj godini u Hrvatskoj. Također, kažu da očekuju kratkotrajnu recesiju u Europskoj uniji, ali vide i nekoliko čimbenika hrvatske otpornosti, koji će umanjiti prelijevanje recesije na domaći teren. “Ti čimbenici”, kako ističu, “dobro su poznati – ulasci u europodručje i Schengen te značajnije korištenje EU sredstava mogu ublažiti recesijske pritiske u idućoj godini u Hrvatskoj”.
Na ulazak, ne samo Hrvatske u recesiju, već da će do nje doći i na globalnoj razini, ukazuju i svjetska tržišta. Naime, na relevantnim burzama cijene dionica padaju. Dionice na svjetskim tržištima izgubile su na vrijednosti oko 1.400 milijardi dolara, po čemu bi 2022. godina mogla biti druga najgora godina u povijesti, a bilo je i gotovo 300 povećanja kamatnih stopa, što je oscilacije na financijskim tržištima učinilo nevjerojatnim.
Također, Svjetska trgovinska organizacija bilježi pad rasta velikih gospodarstava. Kažu kako je svjetska trgovina uslugama posustala na početku četvrtog tromjesečja, odražavajući usporavanje rasta velikih gospodarstava u okruženju visoke inflacije.
Glavni pokretači oscilacija na svjetskim tržištima bili su rat u Ukrajini, u kombinaciji s neobuzdanom inflacijom, dok su se gospodarstva u svijetu probijala da izađu iz pandemije, a Kina je njome ostala okovana. Najveća drama je započela čim je postalo jasno da covid neće ponovno zatvoriti globalnu ekonomiju, a najutjecajnija središnja banka na svijetu, američki Fed, počela s ozbiljnim povećanjem kamatnih stopa.
“Ako je industrijska sila Njemačka u recesiji to se mora odraziti i kod nas”
Profesor Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika i prodekan za znanost na Zagrebačkoj školi ekonomije i manadžmenta za N1 rekao je kako je sad potencijano puno gore stanje nego je to bilo 2008. godine. “Tada je okidač za krizu prvenstveno bio eksplozija balona nekretnina u Sjedinjenim Državama, a za trenutnu svjetsku kriza okidači su pandemija, printanje novca, poremećaj opskrbnih lanaca, agresija Rusije na Ukrajinu i mogućnost njegove eskalacije, energetska kriza izazvana ratom, ali i početak ekonomskog rata s Kinom pokrenut zabranom izvoza čipova te odbacivanje dolara kao glavne monete od strane BRICS zemalja i stvaranje bipolarnog svijeta. Sve ovo skupa, jer se događa istovremeno, stvara potencijalno goru situaciju nego je to bila 2008. godine”, upozorava Podobnik.
A jasno je da svjetska recesija neće zaobići ni nas. “Ako je industrijska sila Njemačka u recesiji to se mora odraziti i kod nas. Naše tvrtke rade za njemačke tvrtke, a narudžbe roba po HUP-u padaju”, kaže profesor. Dodaje da zbog američke politike ne gleda optimistično na prognoze da će recesija u svijetu biti bezbolna i prolazna. “Senat u SAD-u drže demokrati koji žele sukob s Rusijim. Kongres pak sad drže Republikanci, a oni žele ekonomski sukob s Kinom”, kaže Podobnik i dodaje da bi zbog takve politike svijet mogao biti u recesiji jako dugo, jer ako se krene i u decoupling Kine u svjetskoj ekonomiji i traženje novog ipskrbljivača industrijskih proizvoda svjetski ekonomski problemi mogli bi potrajati.
“Suočavamo se s ogromnom energetskom krizom, a u istom vremenu, najveće centralne banke za različite interventne mjere, “isprintale” su koliko se sjećam više novca nego u posljednjih pet desetljeća, možda čak i duže”, kaže Podobnik.
Na pitanje kad bi Hrvatska mogla osjetiti recesiju, Podobnik odgovara da kako je ovo najveća inverzija u krivulji prinosa u posljednjih 40 godina, a ona je gotovo sigurna naznaka recesije unutar oko godine dana, pa prema tome recesiju Hrvatska može očekivati do jeseni 2023. godine, a da bi bez reformi koje nismo proveli mogli opet u recesiji provesti više od drugih.
“Reforme su danas vrhunski čin domoljublja”
Napominje da bi bez reformi koje nismo proveli, mogli opet u recesiji provesti duže od drugih.
“Trebaju nam reforme u pravosuđu, državnoj upravi i obrazovanju. Svaki državni zaposlenik koji u razumnom vremenu ne riješi slučaj koji usporava neki poslovni pothvat trebao bi dobiti opomenu pred otkaz. Državni službenici u normalnim zemljama postoje zbog gospodarstva i ljudi, a ne obrnuto. Samo s jakim gospodarstvom možemo imati i zadovoljavajući socijalni sustav. Trebamo i reforme u visokom obrazovanju jer previše je studenata završavaju fakultete, a nemaju potrebna znanja za realno tržište. Takvi kadrovi s nedovoljno znanja i vještina onda prirodno traže manje zahtjevan i relativno siguran posao u državnom sektoru. Tamo ne smetaju samo privatnom sektoru, već i dobrim i vrijednim kadrovima u državnom aparatu koji bi imali veće plaće da se otpusti one koji su višak”, nabraja samo dio onog štp smatra da moramo hitno mijenjati, ako namjeravamo prebroditi krizu. Reforme nam trebaju i da stvorimo državu poželjnu za povratak onih koji su se dosad iselili, pa su reforme danas vrhunski čin domoljublja.
Također komentirao je najave da ćemo zbog ulaska u europodručje i Schengen blaže osjetiti recesiju.
“Uvođenje eura uklonit će tečajne rizike”, kaže Podobnik i dodaje kako i ekonomska teorija spominje i tzv. “Rose efekt”, pozitivan učinak priključivanja monetarnoj uniji na međunarodnu razmjenu neke zemlje.
“Logično rješenje jer stranci, primjerice, američki ulagači više vjeruju zemlji koja ima euro. Jasno, teško da će puko uvođenje eura značajno povećati naš izvoz jer je za to puno važnije provođenje reformi. Na primjer, Estonija i Litva učinile su puno više reformi prije ulaska u euro područje pa nije čudno da Estonija ima robni izvoz u razini hrvatskog premda ima tri puta manje stanovnika. Pritom moramo imati na umu da nije bitno samo provoditi reforme, već ih provoditi brže i više od drugih jer samo relativni odnosi prema drugima imaju smisla”, objašnjava Boris Podobnik i dodaje kako će ulazak u Schengen pomoći će najviše našem turizmu jer će nestati granične kontrole.
“Trebamo zapošljavanje najsposobnijih, a ne najpodobnijih stranačkih ljudi, da se našalim s vlastitim prezimenom, jer bi to dovelo do rapidnog smanjenja korupcije, a poboljšalo bi i nivo obrazovanja u zemlji jer brzinsko diplomiranje u BiH na bezimenim univerzitetima više ne bi imalo smisla. Kao što rekoh, danas se upravo u provođenju reformi vidi jesi li domoljub ili ne”, ističe Boris Podobnik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!