Brojne europske zemlje bilježe pad turističkog prometa. Kako stoji Hrvatska?

Globalne geopolitičke napetosti, osobito povezane s sukobom na Bliskom istoku i krizom u Hormuškom tjesnacu, dovele su do rasta cijena goriva i energije, što se izravno odražava na turizam i putovanja širom svijeta, upozorava portal Travel and Tour World.

Zbog poskupljenja energenata i povećanih troškova putovanja, brojne europske destinacije, uključujući Irsku, Hrvatsku i Švedsku, bilježe slabiji turistički promet. Turisti se sve češće odlučuju za jeftinije i dostupnije destinacije, dok visoki troškovi smještaja, prijevoza i života dodatno smanjuju potražnju.

Sigurnosni rizici i vojne napetosti

Istodobno, nestabilna sigurnosna situacija na Bliskom istoku utječe na globalna putovanja. Zračni promet suočava se s poremećajima, otkazivanjima letova i zatvaranjem zračnog prostora, što dodatno otežava turističke tokove.

Zemlje Perzijskog zaljeva, koje su ranije bile snažna turistička središta, sada trpe pad broja posjetitelja zbog sigurnosnih rizika i vojnih napetosti, piše Travel and Tour World.

Turistički pad i u Luksemburgu i Rumunjskoj

Rast cijena nafte, koji je posljedica sukoba i poremećaja u opskrbi energijom, dodatno opterećuje turističku industriju – od avioprijevoznika do hotela i turističkih operatera.

Zbog svega navedenog, europske zemlje poput Irske, Hrvatske i Švedske nalaze se pod pritiskom: s jedne strane suočene su s padom turističke potražnje, a s druge s rastućim troškovima energije koji utječu na gospodarstvo i konkurentnost turističkog sektora.

Naveli su i da, premda podacima Eurostata, Hrvatska ima 16 posto manje noćenja stranih turista, Švedska 10 posto, a u Irskoj je zbilježen pad od 20 posto stranih turističkih noćenja. Pad broja noćenja bilježe i Rumunjska i Luksemburg, ali zasad od tek dva posto.