VELIKE PROMJENE
Stručnjak o velikim promjenama u zgradama: Kazne bi mogle spriječiti uništavanje
Suosnivač i savjetnik portala zgradonacelnik.hr. Tin Bašić gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića i komentirao donošenje novog Pravilnika o kućnom redu u zgradama.
On se odnosi na oko pola milijuna manjih i većih stambenih zgrada, odnosno, oko dva milijuna ljudi koji žive u njima.
"Imamo četiri pravilnika, o povratu poreza na kupnju prve nekretnine, a ostala tri su Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra upravitelja zgrada, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednice suvlasnika te Pravilnik o kućnom redu u zgradama. Po prvi su put propisana pravila kako se ponašati u višestambenim zgrada, što se smije, što se ne smije. Ovo su provedbeni pravilnici koji omogućuju da se napokon krene u bolje, jednostavnije i kvalitetnije upravljanje zgradama", započeo je Bašić pa nastavio:
"Od idućeg tjedna bismo trebali imati, nadam se, novo razdoblje u hrvatskim zgradama. Počinje novo ophođenje s njima i vjerujem, optimist sam, počinje novo doba zgrada u Hrvatskoj."
Objasnio je što su najčešći problemi i kako bi ih pravilnici mogli regulirati.
"Zgrade su poprilično specifične. Svaka ima osnovne konstrukcijske elemente, od temelja do krova, a ono što se nalazi u unutrašnjosti zgrade su specifične i različito funkcioniraju. Ova regulativa je postavljena da pokuša postaviti pravila igre kako bi se ona mogla donekle primijeniti na sve zgrade u Hrvatskoj", kaže Bašić.
Svaka zgrada može donijeti i svoju dopunu Kućnog reda, ali ostaje pitanje što ako se on krši.
"To se zovu "posebne odredbe". Zgrade imaju na odabir. Ako smatraju da napisano odgovara njima i to nema potrebe mijenjati, mogu donijeti drugačije odredbe, od toga kad je vrijeme mira u zgradi, kad se smiju obavljati radovi... U kolektivu je teško pomiriti interese i želje", ističe Bašić i dodaje da će se suvlasnici u zgradama morati pokrenuti.
Naglasio je i da svi trebaju krenuti od sebe.
"Ako vam se prolije mlijeko u stanu, to ćete počistiti. Isto je i ako se to dogodi na hodnicima. Dakle, ako se ponašamo kao u svojim stanovima, svima će biti bolje. Ako pak netko svejedno nema takvu naviku ponašanja i na neki način uništava ili devastira prostor u zgradi, sankcije bi to mogle spriječiti."
Što je s cijenama stanova?
"Ekonomski institut napravio je istraživanje i nove prosjeke. Pa je tako prosječna cijena u Požegi je 980 eura kvadrata, a u Dubrovniku 3600 eura. A realno je ono što su ljudi spremni platiti. To vidimo u Zagrebu, gdje je u manje atraktivnim sredinama kvadrat oko tisuću eura, a u centru oko 3200 eura. Cijene su iznimno različite, a realna cijena je ona koju je netko spreman platiti.
Ono što znam, kad je provedena anketa, ljudima je jedino bilo bitno mogu li si priuštiti stan, nijedan drugi kriterij. Nažalost, u posljednje dvije godine na razini Europe stanovanje je postalo nepriuštvio, ponajviše zbog turizma, odnosno, dnevnog najma. Isto je i u Hrvatskoj, gdje cijene stanova rastu od 2016. Primjerice, Eurostat navodi da je od 2015. cijena nekretnine poskupila za sto posto u Hrvatskoj", zaključio je Tin Bašić.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare