Plan Europske komisije da članice EU-a u sljedećih osam mjeseci smanje potrošnju plina za 15 posto teško će proći, jer se najmanje 12 država dosad usprotivilo tom prijedlogu ili je iskazalo rezerve, prema pisanju agencija.
Kako sada stoje stvari, Komisijin krizni plan kojim Europi želi osigurati dovoljno plina za iduću zimu nema podršku kvalificirane većine država članica za njegovo usvajanje, tvrdi portal Politico.
Planu su se prve javno usprotivile vlade Španjolske i Portugala, zemalja koje malo ovise o ruskom plinu. One ne očekuju nestašicu tog energenta ako Rusija zatvori Europi ventile na plinovodima, za razliku od Njemačke koja je donedavno 55 posto plina dobivala od kompanije Gazprom, a boji se da će njezina skladišta do zime ostati nepopunjena. Španjolska ministrica za ekološku tranziciju Teresa Ribera ne vidi mogućnost za solidarnost te zemlje s članicama EU-a koje mogu biti pogođene nestašicom.
»Totalno protiv«
– Mi ćemo braniti europske vrijednosti, ali nećemo prihvatiti žrtvu u vezi s pitanjem o kojem nam čak nije bilo dopušteno dati svoje mišljenje, prigovorila je Ribera. »Što god da se dogodilo, španjolske obitelji neće patiti od redukcija plina ili struje u njihovim domovima«, dodala je.
I portugalski ministar Joao Galamba je »totalno protiv« Komisijinog plana štednje. Smatra da plan nema puno logike jer Portugal, poput Španjolske, gotovo i nije cjevovodima povezan s ostatkom Europe, pa ne može ni priteći u pomoć onima koji plina neće imati dovoljno. Plan »ne uzima u obzir razlike među zemljama«, kazao je Galamba.
Slično misle Grčka i Cipar, pitajući se kako će njihov ušteđeni plin u slučaju potrebe doprijeti do sjevernih zemalja Europe ako ih ne povezuju prikladni cjevovodi.
– Čudno je kako je Komisija mogla iznijeti tu objavu bez ozbiljne konzultacije, rekao je grčki ministar energije Kostas Skrekas. Prijedlog Komisije ne podupire ni Poljska koja je svoja skladišta plina popunila čak 98 posto, kao rijetko koja zemlja u Europi.
»Mehanizam solidarnosti ne smije voditi u redukciju energetske sigurnosti bilo koje članice«, bila je izričita Anna Moskwa, poljska ministrica za klimu.
Nezadovoljan reakcijama, njemački vicekancelar Robert Habeck kritizirao je zemlje koje nisu spremne podržati krizni plan Komisije.
– Moramo štediti energiju u Europi, a iznad svega plin. To također znači da zemlje koje nisu izravno pogođene redukcijama plina iz Rusije trebaju pomoći ostalim zemljama. U suprotnom, neće biti europske solidarnosti, kazao je Habeck.
Štednja plina od 15 posto, koju predlaže Komisija, trebala bi u prvoj fazi biti dobrovoljna za sve članice EU-a. Ako bi se situacija s tim energentom dodatno pogoršala i ako bi zaprijetila »velika opasnost« od nestašice u Europi, nastupila bi sljedeća faza štednje u kojoj bi Komisija dobila pravo da svim državama nametne obavezno smanjivanje potrošnje plina, uz moguće kazne za članice koje štednju ne provode, piše Novi list.
Krizni mehanizmi
Upravo težnja Komisije da dobije ovlast nametanja obvezne štednje državama glavni je kamen spoticanja te je izazvao najveći otpor članica Europske unije.
Prijedlog Komisije, prema agencijama, zasad su otvoreno podržali samo Njemačka, Nizozemska, Danska i Luksemburg. Međutim, vlade Nizozemske i Danske također se protive davanju Komisiji prevelikih ovlasti. I ostale države, poput Francuske, Italije, Irske i Malte, žele zadržati mogućnost amandmana i veta na Komisijine prijedloge. Usto, brojne članice EU-a upozoravaju da su već napravile vlastite planove i krizne mehanizme za slučaj nestašica energije ove zime.
– Države članice žele imati mogućnost da same pokrenu krizne mehanizme. To nije nešto čega se žele odreći i prepustiti Komisiji, objasnio je Reutersu neimenovani dužnosnik EU-a.
Mađarska je u međuvremenu zabranila izvoz plina iz zemlje. Ona se smatra vrlo ugroženom u slučaju obustave ruskog plina kojim zadovoljava 85 posto potreba.
Budući da su mađarska skladišta plina popunjena 46 posto, ministar vanjskih poslova Peter Szijarto prošli je tjedan sjeo na avion i odletio u Moskvu, gdje je zatražio dodatne isporuke tog energenta. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obećao mu je da će Moskva »razmotriti« molbu.
Istodobno, Poljska želi da razina štednje plina u Europi bude niža od 15 posto, dok Njemačka želi povećati postotak. Francuska vlada protivi se istoj razini štednje za sve, dok Italija traži da se u EU-u ograniči cijena plina kako bi pojeftinio.
Europska komsiija, prema Financial Timesu, proteklih je dana »dodavala amandmane« na svoj prijedlog kako bi prošao.
Hoće li skupiti dovoljno glasova za plan, više će se znati nakon izvanrednog sastanka ministara energije svih članica EU-a, najavljenom za utorak, prenosi Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
