U 2026. velike promjene za umirovljenike: Kome će i koliko rasti mirovine

Zahvaljujući redovnim povišicama i novouvedenom trajnom dodatku, prosječna starosna mirovina krajem ove godine premašila je iznos od 700 eura.

Trajni dodatak za sve umirovljenike u visini od šest eura po godini staža dio je nove faze mirovinske reforme, a ona je donijela i druge značajne promjene u sustavu, uključujući fleksibilniji odlazak u mirovinu, rast onih najnižih i promjenu formule za usklađivanje njihova rasta. U nastavku pogledajte sve usvojene reformske mjere te onu koja je tek u pripremi, piše tportal.

Promjene koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026.

Ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje. Korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje, što znači da će njihov polazni faktor biti izjednačen s onim za redovitu starosnu mirovinu. Odredba se odnosi na postojeće i sve nove korisnike prava na prijevremenu mirovinu. Trenutno se u njoj nalazi oko 120 tisuća osoba starijih od 70 godina te bi im ona trebala narasti za prosječno 57 eura. Usklađenje će biti provedeno bez donošenja posebnih rješenja, počevši od 1. siječnja 2026., a najkasnije do 31. ožujka 2026. godine.

Povećanje invalidskih mirovina. Korisnicima invalidskih mirovina, sukladno izmjenama zakona, od 1. siječnja mirovine će porasti za 10 posto. HZMO procjenjuje da će time biti obuhvaćeno oko 219 tisuća korisnika invalidske mirovine, a ona bi u prosjeku trebala porasti za 74 eura. Zakonskim izmjenama ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.

Rad i korištenje mirovine. Od početka 2026. svi umirovljenici stariji od 65 godina moći će raditi u punom radnom vremenu i istodobno primati 50 posto mirovine, a do sada su mogli raditi na pola radnog vremena uz isplatu cijele mirovine. Cilj ove mjere je potaknuti dulji ostanak starijih osoba na tržištu rada i time ublažiti nedostatak radne snage u brojnim sektorima. Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je i na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, a koji se zaposle na manje od tri i pol sata dnevno.

Promjene koje su na snazi od 1. srpnja 2025.

Nova formula za usklađivanje mirovina. Formula je usklađena na način da se stopa usklađivanja utvrđuje kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije. Time je omogućen veći rast mirovina.

Uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu. Riječ je o dijelu mirovine i trajnom pravu uvedenom u mirovinski sustav. Visina godišnjeg dodatka određuje se prema punim godinama mirovinskog staža, a za korisnike kojima je mirovina obračunata bez uračunavanja mirovinskog staža određeno je minimalno razdoblje od 15 godina te odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za godinu mirovinskog staža donosi Vlada najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine, a HZMO ga isplaćuje u prosincu. Za 2025. utvrđen je dodatak od šest eura po godini staža. Godišnji dodatak nije oporeziv, ne može ulaziti ni u cenzus za ostvarivanje dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna, a izuzet je i iz ovrhe.

Povećanje najniže mirovine. Zakonskim izmjenama osnovica za izračun najniže mirovine povećana je na 13,99 eura po godini staža (s prijašnjih 103 posto na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine). Korisnici najniže mirovine imaju pravo i na godišnji dodatak od šest eura po godini staža, a najnižu mirovinu prima oko 275 tisuća osoba. Nakon srpanjskog usklađivanja prosječni iznos najmanje mirovine porastao je u prosjeku za 40,13 eura (s 421,96 eura na 462,09 eura). Zakonskim izmjenama povećan je i cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža.

Povećanje dodatnog staža. Zakonskim izmjenama povećan je dodani staž za svako rođeno (posvojeno) dijete sa sadašnjih šest na 12 mjeseci, a novina je da se on dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji se bavi time duže od deset godina.

Povećanje bonifikacija za kasnije umirovljenje. Bonifikacija se značajno povećava ukidanjem dosadašnjeg ograničenja od 27 posto i uvjeta od 35 godina staža. Po novome se omogućuje povećanje od 0,45 posto za svaki mjesec rada nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, bez gornje granice, što znači da i stariji radnici mogu značajno povećati svoju mirovinu. Ukida se i dosadašnje ograničenje maksimalnog povećanja polaznog faktora pri određivanju nove mirovine korisnicima starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika na temelju naknadnog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.

Olakšani kriteriji za obiteljsku mirovinu. Radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga brisan je uvjet postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008. godine. Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom te je propisano da se njezin status utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku. Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu omogućeno je novim zakonom i bivšem izvanbračnom drugu s pravom na uzdržavanje, kao i bivšem neformalnom životnom partneru s pravom na uzdržavanje.

U najavi ukidanje poreza na mirovine

Vlada je, prema prijedlogu Hrvatske stranke umirovljenika, najavila ukidanje poreza na sve mirovine. Zakonske izmjene trebale bi biti provedene iduće godine, a ukidanje poreza stupilo bi na snagu početkom 2027.

Porez na mirovinu plaća više od 400 tisuća umirovljenika, u prosječnom iznosu od oko 30 eura mjesečno. Taj broj se stalno povećava kako raste prosječna mirovina, a osobni porezni odbitak ostaje isti.