Ikea je poznati švedski lanac trgovina namještaja, a ima poslovnice diljem svijeta. Njezina posebnost leži u kupovini namještaja koji dolazi u dijelovima i nije sastavljen, pa kupac sve mora napraviti sam pomoću pisanih uputa.

Upravo uz to je vezan i pojam Ikea efekt pri čemu kupci više cijene i spremni su više platiti za komad namještaja ili bilo kojeg proizvoda koji trebaju sami sastaviti. Efekt se može primijeniti na razne proizvode na tržištu koji dolaze u takvom obliku.

Kako je nastao Ikea efekt?

Ikea efekt se kao pojam popularizirao nakon objave rezultata istraživanja 2011. godine u radu “Ikea efekt: kada rad vodi do ljubavi”. Ova istraživanja su vodili profesori na prestižnim sveučilištima Michael I. Norton, Dan Ariely i Daniel Mochon. Zaključili su da su ljudi spremni platiti više ako kupe proizvod koji sami moraju sastaviti te na kraju mogu vidjeti rezultate svojega rada. Odnosno, ljudi će proizvod koji sami naprave voljeti više, nego da kupe već gotov proizvod.

Kako djeluje Ikea efekt?

Ikea efekt je nastao zbog čovjekove prirode i želje da pokaže da može sve napraviti sam, želje za dokazivanjem te zadovoljavanja određenih psiholoških potreba i povećanjem samopouzdanja. Jednako tako, kada osoba sama nešto napravi, taj proizvod cijeni puno više nego kada kupi nešto gotovo u trgovini.

Ikea efekt govori da kupac osim samog proizvoda kupuje i iskustvo. Iskustvo slaganja, zabave i na kraju dobiva i osjećaj samouvjerenosti te zadovoljstvo jer je sam složio nešto što je na prvu djelovalo jako komplicirano i teško. Osim toga, kupac kupnjom takvih proizvoda misli da štedi novac.

S druge strane, troši se vrijeme na slaganje koje ne ide uvijek po planu te je velika mogućnost pogrešaka, a često treba krenuti ispočetka. Upravo u ovom slučaju, kada osoba ne izvrši uspješno zadatak i nije zadovoljna rezultatima, Ikea efekt se mijenja i slabi.

Primjeri Ikea efekta

U prilog ovom efektu ide i sve češća pojavnost raznih “napravi sam” projekata i predmeta, pri čemu se u trgovinama mogu pronaći kutije s više različitih potrebnih elemenata, a osoba onda sama treba napraviti što želi s njima. Isti se osjećaj može postići i kod nekih drugih predmeta, kao na primjer kod Lego kockica koje dolaze u dijelovima, a koje kada se slože trebaju tvoriti određeni oblik.

Jednako tako, ovaj efekt je primjenjiv i kod mješavina za izradu torte u kutijama ili u staklenkama, gdje postoje upute na kutiji i sastojci koje treba pomiješati te dodati samo mlijeko ili jaja. Ovime kupac ima osjećaj da je uštedio jer nije kupio gotovu tortu, a u drugu ruku je sam uspio napraviti ukusan desert.

Ikea efekt kod djece

Provedeno je istraživanje da bi se pokazalo hoće li djeca više voljeti i jesti povrće kada sudjeluju u njegovoj pripremi. Istraživanje je obuhvatilo 9024 roditelja s djecom između šest i 11 godina. Rezultati su pokazali da je zajedničko pripremanje i kuhanje povrća dovelo do povećane sklonosti i konzumacije povrća kod djece. Ipak, kod roditelja nisu uočene promjene. Ovo je još jedan primjer Ikea efekta na djelu gdje djeca sudjeluju u pripremanju povrća, a na kraju ga, zadovoljni napravljenim, žele i kušati.

Zaključak

Dakle, Ikea efekt je pojam koji označava spremnost osobe da plati više za proizvod koji mora sama napraviti. Ovo je tako jer osoba time osjeća da štedi novac, a jednako tako se nakon sastavljanja osjeća ponosno i uspješno te više cijeni i pazi takav proizvod.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.