Godinama slušamo o reformama u školstvu. Najaktualnija tema trenutno je cjelodnevna nastava koja je već počela kao dio eksperimentalnog programa u mnogim školama diljem Hrvatske.
Godine prolaze, reforme dolaze, a Hrvati se i dalje bore s istim problemima.
Današnji obrazovni sustav ne priprema nas za život, nego na kviz općeg znanja, a to dokazuju podaci o kojima možete čitati u nastavku, a koje donose autori Marijan i Josipa Klarić s portala Studentski poslovi.
1. Financijska pismenost
Kad je u pitanju financijska pismenost Hrvati se nemaju čime pohvaliti. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj provela je istraživanje 2019. godine u Hrvatskoj na temu financijske pismenosti, a rezultirala je informacijama da mladi između 18 i 29 godina pokazuju najveću razinu financijske nepismenosti.
U životu ćemo barem jednom morati uzeti krediti. Odrasla osoba koja je provela najmanje 11 godina života u sustavu obrazovanja neće čuti ništa o vrstama kredita, kamatama i slično, a to će im u nastavku odrastanja sigurno biti potrebno. No, zato ćemo morati učiti napamet godine iz povijesti, glasovne promjene iz hrvatskog, brojne izračune iz matematike, a većina tog znanja nije primjenjiva u budućnosti.
Postavlja se pitanje: zašto se školstvo ne prilagođava stvarnom životu i stvarnim problemima s kojima ćemo se susretati u životu?
Ovo nije kritika na predmete kao što su povijest, matematika, hrvatski i slično. Niti ih se treba svrstavati u nepotrebne predmete, ali mora postojati razlika između bitnih i nebitnih informacija. Kada bi se veći fokus stavio na na vođenje financija u budućnosti svako znanje iz povijesti, matematike ili hrvatskog bi imalo dublju primjenu.
2. Ovisnosti
Podaci europskog istraživanja o pušenju, konzumiranju alkohola i uzimanju droga među učenicima, potvrđuju ono što možemo nažalost i sami vidjeti među mladima, a to je da smo iznad prosjeka po konzumaciji ilegalnih droga među mladima.
Da budemo precizni, čak 21% učenika je barem jednom u životu konzumiralo drogu. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da je 17% učenika do 15 godina barem jednom probalo marihuanu.
Kad smo kod konzumacije cigareta, ni tu se nemamo čime pohvaliti. Prema podacima Eurostata iz 2022. godine, čak 17.7% mladih između 15-24 godine svakodnevno puši, što je iznad prosjeka EU.
Konzumacija alkohola među mladima od 15 godina u Hrvatskoj je također iznad prosjeka EU. Prema podacima iz 2018. godine čak 25% mladih od 15 godina redovito prekomjerno konzumira alkohol.
Hrvatski obrazovni sustav uložio je vrlo malo napora kako bi osvijestio mlade o štetnosti i opasnostima koje donese droge, alkohol i cigarete. Često smo tijekom školovanja čuli o tome kako su opijati štetni, ali nisu prikazane posljedice njihovog korištenja.
Nitko ne konzumira alkohol, cigarete i drogu jer u budućnosti želi postati ovisnik i nositi se s brojnim posljedicama, nego zato što se to percipira kao društveno poželjno ponašanje među mladima. Učenici se danas susreću vrlo rano sa štetnim navikama i zato je važno da na vrijeme uče o njihovom negativnom utjecaju na život i okolinu.
Potrebne su temeljite edukacije kako bi se navedene poražavajuće brojke popravile.
3. Pretilost
Hrvatska je prva zemlja u EU po pretilosti. Čak 65% Hrvata ima višak kilograma – prema podacima Eurostata iz 2019. godine. Iz ovih podataka možemo zaključiti kako Hrvati vrlo malo vremena provode razmišljajući o prehrani i svakodnevnoj aktivnosti te na koji način to utječe na njihovu kvalitetu života.
Ponekad škole pokrenu inicijativu te učenicima osiguravaju besplatan obrok koji nije uvijek najzdravija opcija. Inicijativa da djeca u školi imaju osiguran obrok je pohvalna, ali se u tim situacijama mora voditi brigu da se djeci ponudi obrok koji je nutritivno zdrav. U školskim kantinama i pekarama su već okruženi nezdravim obrocima.
Svijest o zdravoj hrani se ne stiče s 18 godina, ona počinje od ranog školskog odgoja i zato je važno da učenici imaju pristup povoljnoj i zdravoj prehrani. Jednom stečene navike teško se mijenjanju, a pogotovo kada te navike steknemo vrlo rano.
4. Prva pomoć
U Hrvatskoj samo 10% ljudi koji dožive srčani udar isti i prežive, a prosjek u ostatku Europe je 60%. Svake godine od posljedica srčanog udara u Hrvatskoj umre 7.500 ljudi. Istina je takva da se ove poražavajuće brojke mogu smanjiti ukoliko u školi više učimo o takvim slučajevima.
Većinom iz neznanja, pomoć stiže suviše kasno.
U Hrvatskoj danas obvezu polaganja prve pomoći imaju oni koji polažu ispit za vožnju i učenici medicinske škole, no u osnovnoškolskom obrazovanju i brojnim drugim srednjim školama učenici nisu uopće upoznati s terminom primanja prve pomoći unesrećenom.
Kada bi učenici bili više upućeni u simptome srčanog udara, alergijske reakcije i sl. mogli bi ranije pozvati medicinsku pomoć koja će spasiti brojne živote.
5. Samopoštovanje
Ova tema gotovo nigdje nije dovoljno zastupljena, a sigurno mora biti nešto što se uči od malih nogu. Vjerujem da je svatko od nas tijekom školovanja doživio određenu nepravdu u vidu lošije ocjene, loše prosudbe učitelja ili uvreda vršnjaka. Neki od tih događaja mogu ostati duboko ukorijenjeni u nama i uvjeriti nas da u nekom predmetu nismo dovoljno dobri ili za nešto nismo vrijedni.
Istina je upravo suprotna.
Većina nas ima slične sposobnosti i prosječnu inteligenciju. Svaki se predmet može dobro naučiti ako se uloži dovoljno vremena u to. Nekome će možda trebati manje vremena, ali ne znači da baš ti to ne možeš.
Nažalost i sami, iako smo već odrasli ljudi imamo ograničenja koja su u nama još od najranije dobi. I baš zbog toga, samopoštovanje kao oblik emocionalne inteligencije treba biti dio nastavnik sati. Kao što su na primjer financijska pismenost, zdrava prehrana, tjelovježba i dr. što se djelomično i uči u školi, samopoštovanje kao emocionalna sposobnost dovodi do ranijeg razumijevanja važnosti gore navedenih čimbenika.
6. Učimo krive stvari
Zbog lošeg obrazovnog sustava koji apsolutno ne stavlja fokus na rješavanje ključnih problema u našem životu, nego se bavi edukacijom mladih za kvizove općeg znanja, imamo brojne manjkavosti koje se apliciraju u budućnosti.
Ključ obrazovanja nije proširenje znanja učenika o vrlo širokom spektru tema, nego priprema mladih naraštaja na iskušenja i probleme koje će život staviti pred njih.
Samo na taj način možemo društveno napredovati i učiniti Hrvatsku boljom zemljom za život te prosperirati u budućnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
