Prije deset godina na šestom katu jednog zagrebačkog stana, uz puno strpljenja i truda, nastao je mali urbani vrt. Sivilo zgrade zamijenilo je zelenilo biljaka i cvijeća, a balkon njenog stana više ni po čemu nije bilo sličan tipičnim gradskim balkonima.
Radijska novinarka, Kristina Bokanić, rodnu Slavoniju zamijenila je Zagrebom i na jednom od terena dobila je nekoliko sadnica salate, posadila ih je na svom balkonu, shvatila da uspijevaju i tako je započela svoju urbanu eko priču.
Prvu biljku zasadila je 2014. godine, i to ružu koja još uvijek ima mjesto na njenoj terasi. “Doselila sam se u stan u Zagrebu i vidjela sam veliki potencijal terase jer mi se stan nalazi na krovu zgrade i izlazi na tu veliku terasu. Bilo mi je žao da bude turobna, siva i prazna.
Nema čega nema
Od početka sam imala ideju da ju ozelenim ukrasnim biljem, ali mi je onda palo napamet da bih mogla uzgajati povrće i voće te imati neku korist od toga. Oduvijek jedem dosta povrća i voća i počela sam istraživati što mi zapravo jedemo i kakva je hrana koju konzumiramo, a konzumiramo katastrofalnu hranu, zagađenu pesticidima. To sve utječe na naše zdravlje”, priča nam vrtlarica.
Malo po malo i njen se vrt proširio ne samo na povrće koje voli nego na, kako sama kaže, sve i svašta. Iako formalno još nije počela vrtlarska sezona, počet će za mjesec dana, Kristina je već sada posadila tikvice jer mogu opstati u kontroliranim uvjetima njenog balkona. “Vlasac je počeo izlaziti, imam graška, mrkve i cikle, imala sam i borovnicu, aroniju i ribizlu, imam jabuku, šljive, limune, maslinu”, navodi Kristina.
“Smiješni mi je kad netko kaže da nema zelene ruke“
Vrtlarstvo zahtijeva puno truda i strpljenja, a osobito ako se vrt stvara na netipičnom mjestu kao što je vrh zgrade. Urbana vrtlarica otkrila nam je tajnu svog uspjeha. “Morate to voljeti, meni je smiješno kada netko kaže da nema zelene ruke, što to znači? Moja preporuka je, ako netko ne zna želi li imati svoj vrt ili ne, neka uzgoji neku povrtnicu od sjemena do ploda. Osjetti će zadovoljstvo, motivaciju, imat će bolje mentalno zdravlje i bit će zadovoljan sobom. Da ne govorim o prednostima kao što su fizička aktivnost, učenje, boravak na zraku, dobivanje D vitamina od sunca.”
Kristina ističe da je njen vrt ispunjava 100 posto i, kako kaže, kada radi u vrtu nije opterećena i ne razmišlja ni o čemu.
Svi se mogu baviti vrtlarstvom
“2024. je godina, svi imamo internet i mobitele, nitko ne može reći da do neke informacije ne može doći, a posebice kada je u pitanju vrtlarstvo. Danas se svi mogu baviti vrtlarstvom jer se sva rješenja nalaze na internetu. Vrtlarstvo ne oduzima puno vremena, dođeš kući, obaviš svoj radni zadatak i to je to. Ako želiš dnevno možeš potrošiti 20 minuta na vrt, a možeš potrošiti i dva sata. Ja obično svaki dan potrošim sat i pol na vrtlarenje. I nema mi većeg užitka nego sjesti na terasu, natočiti si čašu vina i gledati plodove svog rada”, poručila je.
Kristina ističe da nema neke razlike između nje i ostalih vrtlara, ali naglašava da povrće i voće uzgaja isključivo organski. “Ne koristim umjetna gnojiva niti ništa drugo umjetno. Koristim organska gnojiva, najčešće ih radim sama, a ako ne mogu kupim provjerena organska gnojiva” rekla je.
“Sve što se može reciklirati ja ću iskoristiti za vrt”
No ipak nam je otkrila jednu zanimljivost: “Razlikujem se po tome što slikam s prirodnim bojama, kada naribam mrkvu iscijedim boju, zelenu imam od špinata, crvenu imam od cikle, ljubičastu od ljubičastog kupusa. Dobiješ cijeli spektar boja, napravim skicu i onda dalje sjenčam crtež s prirodnim bojama i puno su bolje nego konvencionalne boje”, opisala je.
U njenom vrtu mogu se pronaći biljke koje niču iz rola WC papira ili čak starog roštilja, a sve kako bi smanjila stvaranje glomaznog otpada. “Volim reciklirati i da ne stvaram otpad sve što se može reciklirati ili je biorazgradivo ja ću to iskoristiti za vrt. U rolu WC papira može se staviti sjeme i iz nje izraste biljka. Iskoristila sam i stare daske iz ormara, stare palete na koje sam stavila kotačiće, stare ladice u kojima se sada nalaze tikvice i blitva. Pronašla sam neke stvari na hrpi za glomazni otpad, očistila i sada imam gredice”, ispričala je.
“Voljela bih da što više zgrada u Zagrebu ima zeleni krov”
Iako se urbano vrtlarstvo većinom koncentrira na vanjske gradske površine, balkone i krovove zgrada, posebno je interesantan porast broja ljudi koji su svoj vrt odlučili preseliti unutar stana. Naša urbana vrtlarica o tome nije razmišljala jer njena želja je da svaki zagrebački krov postane šaren, jestiv i zelen. “Voljela bih da što više zgrada u Zagrebu s ravnim krovovima, na koje stanari imaju pristup, ima zeleni krov. U Parizu svaka treća ili četvrta zgrada ima zeleni krov. Stanari su se dogovorili da će na krovu imati svoj vrt, svatko ima svoju gredicu. Ljudi se tako zbližavaju, borave na svježem zraku, ali pomažu i klimatskoj neutralnosti. Zašto to ne bi radio i Zagreb?
Ekologinja sam u duši i voljela bih da ljudi počnu doživljavati Zagreb, ne samo kao mjesto u kojem žive ljudi, nego mjesto gdje živi i jako puno divljih životnija. Samo na ovom mom području borave mali sokoli, vrane, galebovi, divlje guske, fazani, kosovi, lastavice. A da ne govorim o kukcima, od bubamara, pčela, osa. U Zagrebu je ogromna bioraznolikost. A i mislim da bi ljudi bili manje nervozni, anksiozni i da bi im bilo bolje mentalno zdravlje, bili bi zadovoljniji samim sobom”, objasnila je Kristina.
“Nije ni zahtjevno ni skupo”
Vrtlarica smatra da svaka osoba može doprinijeti očuvanju našeg planeta. “Samo treba krenuti, a ne sjediti i biti nezadovoljan i negativan, ne nuditi rješenje… za sve postoji rješenje”, kazala je.
Kristina ističe da joj jako puno znači zdrava hrana koju dobiva od plodova svoga rada. “Pobornik sam onoga da je hrana lijek, ako paziš u kojoj količini jedeš nešto. Hrana je lijek ako je organski uzgojena. Jest ćeš zdravije i znat ćeš što jedeš”, poručuje.
Vrtlarica navodi da bi gradovi trebali poticati ljude da ozelene svoje balkone i krovove na koje svi stanari imaju pristup. “Ljudi nisu informirani, ali sve je dostupno i na Internetu”, kazala je Kristina.
Međutim, ljudi često vrtlarenje smatraju kao zahtjevan i skup proces za koji nemaju vremena, naša vrtlarica poručuje da to i nije baš tako. “Nije ni zahtjevno ni skupo, a pola toga već imate kod kuće. Jako je puno prednosti i svima preporučujem da se time bave. Uzgojite malo salate, mrkve, blitve, to su povrtnice koje su lagane za uzgoj ili jagode. Oduzet će vam pet minuta dnevno, a imat ćete svoju salatu za koju znate kako ste ju uzgojili, da je zdrava, da nije špricana i osjećat ćete se bolje jer je to vaš osobni uspjeh.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare