U Sydneyju je BBC Future održao samit o idejama koje mijenjaju svijet, na kojemu su sudjelovali vodeći govornici iz svijeta, koji su predložili svoje vizije kako učiniti svijet boljim mjestom. Ovo je najboljih dvadeset.
1. Kako se boriti protiv bakterija otpornih na antibiotike
Zove se to apokalipsom antibiotika. Jedan od glavnih problema današnjice postao je rast broja bakterija otpornih na antibiotike. Heather Hendrickson sa Sveučilišta Massey zajedno sa svojim timom predlaže moguće rješenje, a ono je – zaraziti ljude virusima. Bakteriofage, koje Hendrickson naziva ninja virusima, potom bi se koristilo za borbu protiv bakterija. Tada bi se mogli pronaći načini za borbu protiv bolesti, kod kojih antibiotici više ne pomažu.
2. Visoko – leteći supermlažnjaci koji su konkurencija raketama
PROČITAJTE JOŠ
U ovom je pogledu Elon Musk dospio pod reflektore javnosti, zbog svojih raketa, koje se mogu koristiti više puta. Međutim, postoji jeftinija i efikasnija alternativa – hipersonični mlažnjaci. U dalekoj bi budućnosti, smatra Michael Smart sa Sveučilišta u Queenslandu, hipersonični mlažnjaci mogli prevoziti i ljude, ali bi u bližoj budućnosti ta tehnologija mogla biti korištena u istraživanju svemira.
3. Recikliranje e-otpada u svakom gradu
Istraživačica Veena Sahajwalla želi promijeniti način na koji gledamo staru elektroniku. Umjesto kao smeće, trebamo je promatrati kao blago. Primjerice, unutar pametnih telefona nalaze se razni plemeniti metali koji se mogu ponovno koristiti, ali trenutačno puno toga završi na otpadu. Sahajwallina je velika ideja stvoriti mikrotvornice u svakom gradu, koje bi izvlačile ovaj materijal, kako bi ga se moglo reciklirati.
4. Učiniti gradove ekološki prihvatljivijima za oceane
Bilo da se radi o energetski učinkovitim zgradama ili “zelenim” zidovima, zeleno je inženjerstvo postalo svojevrsna svakodnevica u brojnim gradovima. Emma Johnston, sa Sveučilišta UNSW iz Sidneyja smatra da bismo sličnu tehnologiju trebali primijeniti i kako bi se vodilo računa o oceanskom okolišu, takozvano plavo inženjerstvo. Bez njega gradovi na obalama mijenjaju lokalne morske ekosustave, baš kao i gradovi iz unutrašnjosti, čiji zagađivači završe u moru.
5. Putovanje do zvijezda ne treba biti industrijsko i sterilno
Ukoliko želimo putovati na Mars ili čak i dalje, putovati u metalnoj kutiji bit će poprilično neudobno. Rachel Armstrong sa Sveučilišta u Newcastleu ima prijedlog. Trebali bismo, naime, razmišljati o okolišu i ekologiji svemirskih letjelica i planetarnih kolonija, kako bi ih se učinilo sličnijima onima na Zemlji. Upravo to će dovesti do izgradnje svemirskih brodova kakve nikad prije nismo gradili.
6. Pametni telefoni koji vode računa o zdravlju vlasnika
Helen Christensen i tim s Black Dog Instituta u Sydneyju rade na razvoju skupine mobilnih aplikacija i drugih tenologija, koje bi pomogle praćenju, potpori i čak liječenju ljudi koji pate od depresije i drugih stanja. Mogu otkriti skrivene signale u ponašanju, koje bi inače bile nevidljive.
7. Pohrana ugljika i prehrana budućnosti
Morska trava i alge standardni su dio azijske kuhinje, a više trend u zapadnjačkom svijetu. Pia Winberg želi to promijeniti i smatra da bi morska trava mogla biti esencijalna hrana budućnosti, jer je vitalni izvor nutrijenata poput omega – 3 kiselina. Osim toga, za rast koristi ugljični dioksid, što je dobro za okoliš.
8. Korištenje podataka Ubera kako bi gradovi bili što pametniji
Kad se vozite Uberom, pametni telefon vozača služi kao senzor, koji snima sve podatke o kretanju, koji bi se mogli iskoristiti u izradi sigurnosnoga profila vašega grada. Uberov tim za sigurnost potom proučava ove podatke, poput pronalaska kritičnih područja, kako bi poboljšali sigurnost na cestama.
9. Najmoćniji oblik umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija razvija se iz dana u dan, a zaključak je da strojevi koji sami uče bolje funkcioniraju od ljudski programiranih strojeva. Google, Microsoft, IBM, kao i istraživači diljem svijeta pokušavaju pokazati da je najbolji način u stvaranju pametnih strojeva dati im mogućnost da uče. Intrigantna je stvar, međutim, da još uivijek ne znamo na koji je način neki pametni stroj došao do neke odluke.
10. Virtualna je stvarnost ovdje, ali budućnost je proširena
Ova je godina bila zbilja velika kad je u pitanju virtualna stvarnost, ali brojni tehnolozi smatraju da je budućnost u proširenoh stvarnosti. Radi se, inače, o grafici postavljenoj preko stvarnog svijeta, a za njezinu percepciju koriste se posebne naočale. Jedna verzija toga je i planetarno popularna igrica Pokemon Go, koja je pokazala ogroman potencijal koji ima ova tehnologija. Postavlja se pitanje što je sljedeće. Ulice i zgrade s animiranom grafikom zauvijek bi mogle promijeniti naše gradove.
11. Uzgajanje sićušnih mozgova u laboratoriju
Koristeći ljudske stanice, znanstvenici u Petrijevim zdjelicama uzgajaju moždano tkivo, koje ima i neurone, korteks, hipokampus i ostalo. Poanta ovoga postupka jest korištenje tog uzgojenog moždanog tkiva kako bi se dobio uvid u različite bolesti i stanja, od autizma do šizofrenije.
12. Alternativni put do čiste energije
Energija fuzije predmet je interesa brojnih kompanija, pa tako i male privatne tvrtke imaju svoje načine kako to postići. Tvrtka General Fusion, koju podupire i šef Amazona, Jeff Bezos, jedan je primjer toga. Ona koristi magnetska polja kako bi stvorila supergrijanu plazmu. Iako je mogućnost za to relativno mala, međutim, kompanija vjeruje da bi to nekad mogla i postići.
13. Nova generacija lijekova leži na morskom dnu na sjeveru
Kako smo već naveli, čovječanstvo današnjice suočeno je sa sve većim brojem bakterija otpornima na antibiotike i s prijekom potrebom za novim lijekovima. Upravo je stoga ekipa sa Sveučilišta Tromso u Norveškoj počela pretraživati dno Arktika u potrazi za novim lijekovima.
14. Novi superjaki materijal
Natalia Dubrovinskaja, sa Sveučilišta Bayreuth u Njemačkoj razvila je novu vrstu superjakog nanodijamanta, koji može podnijeti tlak tri puta veći od onoga u Zemljinoj jezgri. U formi praha ovaj nanodijamant upotrebljava se u kozmetičkoj industriji, obzirom na njegovu jaku moć upijanja. Medicinska industrija, s druge strane, istražuje mogućnost njegova korištenja u, primjerice, kemoterapijama, kako bi doveli lijekove do teško dostupnih mjesta u tijelu. Osim toga, nanodijamanti mogu potaknuti rast kostiju i žila.
15. Pametniji način rješavanja nedostatka vode
U nekim se dijelovima svijeta otpadna voda filtrira i obrađuje sve dok ne postane jednako čista kao izvorska voda, pa čak i čišća. To je pametan način pomaganja područjima koje pogađa suša, a navodno je i slađega okusa.
16. Implantati za kontrolu mozga
Kako bi se mozgom upravljalo nekim strojem, potrebno je imati implantat. Istraživač Nicholas Opie sa svojim je timom napravio stentrodu. Ubacuje se u tijelo i dovodi do mozga. Kratkoročno bi mogla pomoći paraliziranim ljudima, a dugoročno bismo je u mozgu mogli imati svi.
17. Radikalna ideja za borbu protiv globalnoga zatopljenja
Ako stvari doista krenu po zlu, mogla bi nam trebati i radikalna rješenja. Jedno od njih podrazumijeva instaliranje golemog štita u svemir, koji bi blokirao sučneve zrake, udaljen oko milijun kilometara od Zemlje. Ovo se neće dogoditi sutra, ali mogućnost je istraživala i NASA, kao i brojne druge institucije, a buduće generacije bi mogle trebati rješenje poput ovoga.
18. Prva autonomna vozila na cestama
Vjerojatno će prva samovozna vozila na cestama biti kamioni, koji bi mogli biti puno sigurniji, ako se vozači ne umaraju na dugim stazama. Osim toga, još su učinkovitiji, ukoliko se voze u skupinama, a njihova bi implementacija mogla utjecati i na brojne poslove.
19. Kognitivna slijepa točka koja utječe na veliku količinu podataka
Devedeset posto velike količine podataka stovreno je u posljednjih nekoliko godina, što je odlično, ali s druge strane znači da mogu zamagliti činjenicu da imamo malo podataka iz prošlosti. “Pristranost prema novome” naziv je trenda precjenjivanja kratkoročnih trendova nauštrb povijesti.
20. Upinjanje ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva
Najporozniji materijali na svijetu mogu se koristiti kao filteri za čišćenje zagađenja, kao i za pohranu prirodnoga plina, vode, vodika ili ugljičnog dioksida. Matthew Hill iz Csira u Australiji vjeruje da materijali koje on razvija mogu revolucionarizirati budućnost energetike i rješavanja problema stakleničkih plinova.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
