Godinu na izmaku u znanosti i obrazovanju obiježili su ispunjavanje uvjeta da Hrvatska 2019. postane pridružena članica CERN-a, početak provedbe eksperimentalne obrazovne reforme "Škola za život" te donošnje više zakona u području obrazovanja, među kojima je i onaj posljednji - Zakon o udžbenicima oko kojega su se 'lomila koplja'.
ZNANOST
Hrvatska je ove godine ispunila tri potrebna preduvjeta te će 2019. postati pridružena članica Europskoga centra za nuklearna istraživanja – CERN (Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire). Riječ je o najvećem znanstvenom laboratoriju na svijetu koji je i primjer suradnje u znanosti na globalnoj razini, a kako je CERN jedan od najvećih rasadnika “high-tech” industrije i inovacija prilika je to i za suradnju hrvatskih inovativnih poduzeća s CERN-om, i to ne samo u području fizike već i u IT sektoru, tehnici i inženjerstvu općenito.
Usto, članstvo u CERN-u povećava i kapacitete za razvoj temeljnih znanosti, hrvatske tvrtke moći će punopravno pristupiti svim javnim natječajima CERN-a, a prilika i je za dodatnu edukaciju za diplomske i doktorske studente u području prirodnih i tehničkih znanosti.
Hrvatska će nekoliko idućih godina biti pridružena članica CERN-a i za to će plaćati članarinu od milijun švicarskih franaka godišnje, a novac za tu članarinu već je predviđen u Operativnome programu 2014. – 2020. i prvi put osiguran u državnome proračunu i iz europskih izvora financiranja.
Strukturni projekt O-ZIP za “Ruđer” 21. stoljeća
Vodeći hrvatski institut u području prirodnih znanosti – Institut Ruđera Boškovića (IRB) nije samo najuspješnija hrvatska znanstvena institucija u povlačenju europskoga novca za znanstevne projekte, već je spreman i za velike promjene koje će ga, kako je to rekao njegov ravnatelj David M. Smith, doista učiniti institutom 21. stoljeća.
Taj važan iskorak omogućit će strukturni projekt “Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu” – O-ZIP, koji je ključni dio razvojne strategije Ruđera.
Riječ je o kapitalnoj investiciji ‘teškoj’ 72 milijuna eura koju podržava i izvršna vlast, a znanstvenicima na Ruđeru omogućit će, zahvaljujući infrastrukturnoj obnovi, radne uvjete koje imaju njihove kolege u razvijenim zemljama Europe i svijeta.
Na IRB-u je netom završen i projekt “Sinergijom do izvrsnosti u istraživanju i razvoju detektora, senzora i elektronik” koji je i prvi uspješno završen strukturni projekt u Republici Hrvatskoj, financiran u sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Projekt je završen u rekornom roku od šest mjeseci, što je obilježeno i otvaranjem Centra za detektore, senzore i elektroniku.
Sredinom listopada održan je i sastanak zajedničkoga konzorcija za razvoj energije fuzije – EUROfusion u kojemu je i Hrvatska zahvaljujući IRB-u i znanstvenicima okupljenim u Hrvatskoj fuzijskoj istraživačkoj jedinici (CRU). Glavna tema sastanka bio je Okvirni program EU za istraživanje i inovacije za razdoblje 2021. – 2027. (Obzor Europa).
HAZU: Brojna događanja, novi članovi i novo čelništvo
Godina na izmaku za vodeću hrvatsku znanstvenu i kulturnu ustanovu – Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU) bila je u znaku izbora. Akademija je tako, među ostalim, postala bogatija za deset novih redovitih članica i članova. To su, Arsen Bačić i Željko Tomičić u Razredu za društvene znanosti, Goran Muić i Tomislav Cvitaš u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Dražen Matičić i Mirna Šitum u Razredu za medicinske znanosti, Marko Samardžija u Razredu za filološke znanosti, Željka Čorak u Razredu za književnost, Igor Rončević u Razredu za likovne umjetnosti i Davorin Kempf u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.
Redovite članice i članovi izabrali su ove godine i nove čelne osobe nakon što je akademik Zvonko Kusić ‘stigao’ do kraja svoga drugoga mandata, odnosno nakon što je osam godina bio predsjednik HAZU.
Tako će od 1. siječnja 2019. svoj četverogodišnji mandat predsjednika HAZU početi akademik Velimir Neidhardt te potpredsjednici akademici Davor Miličić i Frano Parać. Ali, akademkinje i akademici nisu uspjeli u dva kruga glasovanja izabrati novoga glavnog tajnika Akademije koji treba na tome mjestu zamijeniti akademika Pavla Rudana koji je tu dužnost također obnašao u dva mandata, pa im je ta zadaća ostala za iduću godinu.
U ovog godini Akademija je pak priredila ukupno 348 događanja u Zagrebu i u svojim znanstvenoistraživačkim jedinicima izvan Zagreba, a od toga samo je stotinu različitih manifestacija bilo u sklopu Danu otvorenih vrata 6. studenoga. Priređena su i 102 znanstvena skupa, kongresa, simpozija i okruga stola, 41 predstavljanje knjiga, konferencija za novinare, promocija programa i prikazivanja filmova, 21 izložba, 31 predavanje, 19 posjeta delegacija i događanja vezanih uz međuinstitucijsku suradnju, 19 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata te deset skupština i pet komemoracija.
OBRAZOVANJE
Školska godina 2018./2019. bit će zapamćena po početku provedbe eksperimentalnoga pilot-programa “Škola za život” koji se od 3. rujna primjenjuje u prvim razredima osnovnih škola, a u skladu s tim eksperimentalnim pilot-programom školovanje su nastavili i učenici petih razreda osnovne škole i prvoga razreda gimnazija, dok u sedmim razredima učenici rade po eksperimentalnom programu iz triju predmeta – biologije, fizike i kemije, a u prvim razredima strukovnih škola s četverogodišnjim programima eksperimentalni program je u općeobrazovnim predmetima.
U eksperimentalni program uključene su ukupno 74 škole, 48 osnovnih i 26 srednjih škola, a taj program sadrži promjene u kurikulumskim dokumentima, eksperimentalnim nastavnim materijalima i udžbenicima, novim tehnologijama kojima se koriste iako se stare tehnologije ne napuštaju.
Na početku nove školske godine bilo je i kritika da učenici nisu na vrijeme dobili eksperimentalne udžbenike i prijenosna računala, a na kraju ove kalendarske godine prijepora oko novoga Zakona o udžbenicima koji je u Hrvatskome saboru i izglasan, a uoči njegova izglasavanja ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavila je da će, ne bude li izglasan, otići s mjesta ministrice.
Probleme u vladajućoj koaliciji vezane uz spomenuti zakon izazvao je ultimatum stranke Milana Bandića koja je za potporu zakonu tražila prethodno osiguranje novca za besplatne udžbenike. Vlada je njihov amandman prihvatila u izmijenjenu obliku i dopunila ga stavkama kako bi se osigurao održiv i stabilan sustav time što bi financirani udžbenici i drugi materijali bili u vlasništvu škole.
Novi zakon kritizirali su i oporbeni zastupnici pa je tako, primjerice, Mostov Robert Podolnjak rekao minstrici Divjak da “svodi obrazovanje na kilograme” i zapitao “jeste li to propisali jer ste matematičarka ili je to praksa EU”.
Sveučilišta – iskorak u internacionalizaciju
Zagreb je krajem listopada bio domaćin međunarodne konferencija “Budućnost visokog obrazovanja: osiguravanje kvalitete kao pokretač promjena” na kojoj je istaknuto kako je nužno unaprijediti kvalitetu visokog obrazovanja zbog globalnih trendova i izazova. Konferenciju je organizirala je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) a među uglednim gostima bili su i glavni specijalist Svjetske banke za tercijarno obrazovanje Francisco Marmolejo, predsjednica Vijeća za akreditaciju visokog obrazovanja (CHEA) SAD-a dr. Judith S. Eaton i dr. Tove Blytt Holmen, članica Upravnog odbora Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA). Marmolejo je i čestitao Hrvatskoj jer je, kako je ocijenio, ostvarila potpuni uspjeh u osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja i ocijenio da to nije bila laka zadaća.
Hrvatska sveučilišta i u ovoj su godini nastojala poboljšati svoju međunarodnu prepoznatljivost. Tako su, među ostalim, na Sveučilištu u Zagrebu predstavljeni projekti 12 sastavnica toga sveučilišta kojima je cilj pridonijeti internacionalizaciji zagrebačkoga Sveučilišta te povećanju kompetencija njihovih nastavnika i studenata.
Europska komisija (EK) objavila je u listopadu 2018. izvješće pod nazivom “Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2018.” u kojemu se analiziraju i uspoređuju najvažniji izazovi koji stoje pred obrazovnim sustavima zemalja Europske unije (EU) i u kojemu se, uz ostalo, naglašava da su u Hrvatskoj pokrenute “ambiciozne reforme nakon dugogodišnjih odugovlačenja uzrokovanih političkim prijeporima”.
U štrajkovima prosvjednici tražili povećanje plaća zaposlenih u školama
Svi dionici obrazovnoga procesa, a i mjerodavnna državna tijela, suglasni su da reforma počinje u razredu i da bez učitelja i nastavnika nema reforme obrazovanja. Ali, iako je tako, plaće zaposlenih u školstvu su neadekvatne težini njihova posla pa su tako na neodrživost toga stanja upozoravali sindikati u školstvu koji su organizirali i više prosvjeda.
Sindikat Preporod organizirao je tako 28. studenoga jednosatni štrajk tražeći da im vlada poveća osnovicu plaća za 18,9 posto, a drugi sindikati u školstvu i znanosti uspješno su završili mirenje s vladom i odustali od štrajka. Naime, Vlada i sindikati javnih službi u sporu oko povećanja osnovice plaća za 2019. dogovorili su povećanje osnovice za tri posto od 1. siječnja i dva posto od 1. rujna iduće godine, za što će se osigurati dodatnih 150 milijuna kuna. Vlada je na početku predložila povećanje osnovice od tri posto.
Kraj godine obilježio je incident u Tehničkoj školi Čakovec kada se profesor strojarstva Franjo Dragičević fizički obračunao s dvojicom šesnaestogodišnjih učenika koji su ga konstantno provocirali. Učenici pritom nisu ozlijeđeni, a njihovi roditelji odbili su liječničku pomoć.
U znak potpore kolegi Dragičeviću, te kako bi upozorili na zabrinjavajuće stanje sigurnosti u hrvatskim školama i ponuditi konkretne prijedloge kako to stanje popraviti, Društvene mreže Nastavnici.org i Školska zbornica te Sindikat Preporod organizirali su u subotu, 15. prosinca, javni skup pod nazivom “Za sigurnu školu” koji je u Zagrebu okupio nekoliko tisuća učitelja i nastavnika iz cijele Hrvatske.
