"O Mjesecu znamo više nego o dubokom moru." Rečenica je to koju već desetljećima ponavljaju znanstvenici i znanstveni komunikatori, uključujući Sir Davida Attenborougha u dokumentarnoj seriji Plavi planet iz 2001. godine.
U novije vrijeme, u Plavom planetu II (2017.) i drugim izvorima, Mjesec je zamijenjen Marsom.
Znanstvenici dubokih mora, Prema Arasu sa Sveučilišta Zapadne Australije, Alan Jamieson sa Sveučilišta u Newcastleu te Thomas Linley s istog sveučilišta, istražili su za Science Alert ovu navodnu “činjenicu” i ustanovili da nema znanstvenu osnovu. “To nije istina ni na koji način koji se može kvantificirati”, kažu.
Otkud onda ova čudna ideja?
Mapiranje dubine
Najraniji pisani zapis je u članku iz 1954. u časopisu Journal of Navigation, u kojem se oceanograf i kemičar George Deacon poziva na tvrdnju geofizičara Edwarda Bullarda.
Rad iz 1957. objavljen u Journal of the Royal Society of Arts navodi: “Duboki oceani prekrivaju više od dvije trećine površine svijeta, a ipak se više zna o obliku površine Mjeseca nego što se zna o dnu oceana”.
Ovo se konkretno odnosi na oskudnu količinu dostupnih podataka o topografiji morskog dna i prethodi i prvom spuštanju s posadom u najdublji dio oceana, Marijansku brazdu (1960.) i prvom slijetanju na Mjesec (1969.).
Ovaj citat također prethodi praksi korištenja brodskih ehosonda za mapiranje morskog dna iz akustičkih podataka, poznato kao batimetrija otkosa.
Gotovo četvrtina svjetskog morskog dna (preciznije, 23,4 posto) mapirana je u visokoj rezoluciji. To iznosi oko 120 milijuna četvornih kilometara ili otprilike tri puta više od ukupne površine Mjeseca. Možda je to razlog zašto je usporedba pomaknuta na Mars, koji ima površinu od 145 milijuna četvornih kilometara.
Iznenađujuće velik broj posjetitelja
Druga povezana i netočna usporedba je da je više ljudi kročilo na Mjesec nego što je posjetilo najdublje mjesto na Zemlji.
Ovu tvrdnju teško je potkrijepiti. “Najdublje mjesto na Zemlji” moglo bi se odnositi na Marijansku brazdu ili samo na njen najdublji dio (Challenger Deep, nazvan po britanskom istraživačkom brodu HMS Challenger).
Ipak, najmanje 27, pa čak 40 ili više ljudi posjetilo je Challenger Deep od početka 2023. godine. S druge strane, samo 12 ljudi je “kročilo” na Mjesec, a 24 ljudi ga je posjetilo, kažu znanstvenici.
Daleko od očiju, daleko od uma
Pa zašto ljudi stalno govore da znamo više o Mjesecu ili Marsu nego o dubokom moru?
Prirodno je usporediti duboko more sa svemirom. Oboje su mračni, strašni i daleki.
Ali Mjesec možemo vrlo lako vidjeti jednostavnim pogledom prema gore. Budući da ga možemo vidjeti, lakše prihvaćamo naizgled užarenu stijenu koja visi na nebu nego da su dijelovi oceana vrlo duboki. Možemo vidjeti kako Mjesec mijenja oblik,a možemo iskusiti i plimu i oseku.
Čini se kao da o Mjesecu znamo više nego o dubokom moru jer smo prisiljeni prihvatiti njegovu prisutnost. Zadire u naše živote na opipljiv način na koji to duboko more ne čini.
Ne razmišljamo puno o dubokom moru osim ako gledamo dokumentarac ili horor film, ili možda čitamo o nekom “užasnom čudovištu nalik vanzemaljcu” koje je iskopala dubokomorska koća.
Korisna analogija
Budući da je duboko more tako fizički nedostupno, njegova usporedba sa svemirom može ponuditi korisnu analogiju za inače teško zamisliv ekosustav. No, neki znanstvenici koji se bave dubokim morskim dubinama tvrde da uporno otuđenje dubokog mora umanjuje ogromnu količinu istraživanja o njemu koja su se pojavila posljednjih desetljeća.
Biologija dubokog mora neumoljivo se naziva disciplinom koja zna manje o vlastitom području proučavanja od relativno male, puste stijene lišene atmosfere, vode i života. Pa ipak, ovu samozatajnu rečenicu ponavljaju i sami znanstvenici, koji bi mogli otkriti da isticanje manjka znanja o dubokim morima pomaže promicanju potrebe za istraživanjem oceana, poručuju znanstvenici.
“U konačnici, ideja da o Mjesecu znamo više nego o dubokom moru je u najboljem slučaju zastarjela oko 70 godina. Znamo mnogo više o dubokom moru – ali ostaje još više za znati”, zaključili su znanstvenici.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!