Fatalni ishodi u posljednjih mjesec dana bilježe se zbog izazova na društvenoj mreži TikTok u kojima se djeca pozivaju da izvrše samoubojstvo. Trenutno internetom kruže izazovi kao što su "Cutting Challenge" tijekom kojeg mladi jedni druge potiču na rezanje tijela nožem, skalpelom ili žiletom, zatim "Drinking Challenge" koji predstavlja nadmetanje u količini popijenog pića ili neke druge tekućine. Tu su i "Choking Game", odnosno igra gušenja tijekom koje je potrebno staviti što više različitih stvari u usta, kao i "Passout Game" tijekom koje je potrebno zaustaviti disanje sve do trenutka pada u nesvijest. Mnogo je opasnosti za najmlađe, a prevencija i nadzor, upozoravaju stručnjaci, su ključni.

“Kada djeci date mobitel, kao da im date pištolj u ruke ako ih ostavite bez nadzora”, rekao je Ranko Rajović, stručnjak za inteligenciju djece.

Objasnio je zbog čega djeca rade izazove, s medicinske strane. Naime, videoigre i izazovi povećavaju razinu hormona dopamina i drugih koji čine da se dijete osjeća sretno ili zadovoljno. Također, ovim izazovima, dijete se osjeća dijelom nečega. Zbog čega ne može shvatiti da je to pogrešno? Jer se taj dio mozga razvija u kasnijim godinama, od 20. Zabrinjavajuće je to što, upozorava, digitalni svijet, ako se upotrebljava na pogrešan način, ostavlja trajne posljedice u smislu smanjivanja kognitivnih sposobnosti. Djeca ne mogu sjediti, pisati i učiti te nemaju koncentracije.

“Prevencija u ovome svemu je najvažnija. Nisam protivnik novih tehnologija, ali mora se kontrolirati. Ja ne bih kupio mobitel djetetu prije kraja osnovne škole. Kažu nemoguće. Onda barem pričekajte da završi 4. razred”, rekao je.

“Djeca uvijek traže uzbuđenje”

Inspektor Federalne uprave policije Saša Petrović kazao je kako sve društvene mreže mogu biti opasne za djecu. Upozorio da je da je, osim TikToka koji je izuzetno popularan među djecom, sve popularniji i Snapchat. Ipak, ohrabrujuća vijest je da na području BiH do sada nije bilo evidentiranih smrtnih ishoda kao posljedica izazova s TikToka.

“Postoje nevladine organizacije koje vrše nadziranje na društvenim mrežama. Povezani smo s njima, a mi imamo računalne algoritme putem kojih pratimo djecu. Nama te organizacije javljaju IP adrese, lokacije itd. Trebamo imati na umu da naša djeca žive digitalno doba. Više od 95 posto informacija se zaprima digitalno. Uz nedostatak drugih uzbuđenja – vannastavnih aktivnosti, natjecanja u školama – okreću se tehnologijama. Djeca uvijek traže uzbuđenje, odnosno igru. A igre nema ili je vrlo malo ima u fizičkom svijetu. Prije je bilo “idemo izaći u grad”, sada je “idemo se naći na serveru”. Pokušavamo pratiti te trendove i reagirati”, rekao je Petrović.

“Roditelji misle da se to događa u Hollywoodu”

Problem je, ističe, kako većina roditelja misli da se to događa u Hollywoodu, ne i njihovoj djeci.

“Mi obilazimo škole i držimo radionice. Pustimo snimke intervjua koje smo radili s predatorima ili što djeca rade. Materijale ostavljamo u školama. Nažalost, od 900 djece koliko ide u školu, dođe 15-ak roditelja na predavanja”, kazao je Petrović.

Ivanela Brković, stručna suradnica u srednjoj školi Vitez, kazala je kako su roditelji zabrinuti.

“Postoje izazovi i poput stavljanja sode bikarbone u oči da budu bjelje. Sve društvene mreže ostavljaju strašne posljedice na kompletan razvoj djece”, upozorila je.

Detaljnije o načinu kako zaštititi svoje dijete pogledajte u videu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.