Odlazak državljana Bosne i Hercegovine na ratišta u Siriji i Iraku od početka ove godine znatno je smanjen.
Ipak, novačenje potencijalnih terorista iz te zemlje nije prestalo nego se odvija sofisticiranijim metodama a baza iz koje se oni regrutraju i dalje su izolirane strukture koje funkciniraju izvan sustava službene islamske zajednice, navodi se u studiji bosanskohercegovačke nevladine udruge Atlantska inicijativa.
VEZANE VIJESTI
Ova udruga se od 2015. godine sustavno bavi analizom fenomena stranih boraca koji ratuju za Islamsku državu (IS).
Autori studije “Novi zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontigent stranih boraca” su Vlado Azinović, profesor na odsjeku za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu (FPN) i Muhamed Jusić, islamski teolog i publicist.
U analizi su koristili podatke prikupljene od sredine 2015. do proljeća 2016. godine temeljene na ograničenom uvidu u dokumentaciju sigurnosnih agencija i pravosudnih tijela, na otvorenim izvorima, kao i na nizu razgovora s policajcima, tužiteljima i diplomatima iz BiH.
Fenomen stranih boraca u Siriji i Iraku do sada je bio predmetom brojnih analiza. Procjene su kako ih je tamo od 2011. do 2016. godine bilo i do 38 tisuća, što je podatak kojim barata američka CIA. Dominiraju simpatizeri IS-a iz zemalja poput Tunisa, Saudijske Arabije, Rusije, Jordana i Turske no čak 5 tisuća u Siriju ili Irak stiglo je iz Europe, uglavnom iz Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Belgije.
Prema podacima Atlanstske inicijative, BiH je s prosjekom od 65 boraca na strani IS-a na svojih milijun stanovnika ipak u europskom vrhu iako se pretpostvalja kako apsolutna brojka državljana BiH koji su otišli u Siriju i Irak nije veća od 330.
Glavni zaključak studije je kako je tijekom 2015. godine smanjen broj odlazaka građana BiH i osoba podrijetlom iz te zemlje na ratišta u Siriju i Irak. Početkom 2016. taj trend je gotovo potpuno zaustavljen. Uz iznimku nekoliko slučajeva ekstradicije iz Turske, istodobno je potpuno prestao povratak iz Sirije i Iraka u BiH.
Taj bi se trend, ocjenjuju autori studije, mogao pripisati promjeni IS-ovog mobilizacijskog narativa ali i novoj interpretaciji događaja u Siriji i Iraku. Pojašnjavaju kako su raniji pozivi sljedbenicima u sveti rat (džihad) sada dopunjeni pozivom na preseljenje (hidžru). Kao odgovor na taj poziv, cijele obitelji iz Bosne i Hercegovine i bosanskohercegovačke dijaspore migrirale su u Siriju i Irak, mnoge bez namjere da se ikada vrate.
Vjeruje se da su putovanja u oba smjera smanjena i zbog pojačanih napora sigurnosnih agencija i pravosudnih tijela u praćenju, sprječavanju i sankcioniranju ovih aktivnosti, kao i zbog promijenjenih prilika na teritoriju pod kontrolom IS-a na koji je sada teže ući i iz njega izaći.
U studiji je navedeno da je prema policijskim evidencijama u Siriju i Irak od 2012. do kraja 2015. godine otišlo 330 osoba s državljanstvom BiH. Riječ je o 188 muškaraca, 61 ženi i 81 djetetu.
Do početka 2016. godine u BiH se vratilo 47 muškaraca, 50 ih je poginulo, a u bosanskohercegovačkoj zajednici u Siriji i Iraku ostao je još 91. Do početka godine vratilo se i 8 žena, jedna je ubijena, a 52 su još uvijek uz tamošnja ratišta.
To pokazuje kako je svaka četvrtka osoba koja je iz BiH otišla u Siriji u Irak tamo i poginula.
Provedena analiza pokazala je kako se unutar BiH širi baza iz koje se regrutiraju pristalše IS-a. Osim tradicionalnih i izoliranih selefijskih enklava u Gornjoj Maoči, Ošvama, Dubnici ili Liješici ona je tako sada proširena i na gradove dok više od petine radikalnih islamista dolazi iz bosanskohercegovačke dijaspore, najviše iz Austrije i Njemačke.
Više od četvrtine muškaraca ima ranije policijske i sudske dosjee, većina ih dolazi s geografskih i socijalnih margina, raspolažu oskudnim stručnim i praktičnim znanjima i radnim iskustvom. Značajan dio rastao je u razorenim obiteljima, nerijetko pate od psihosocijalnih poremećaja za što traže pomoć u “alternativnim” tretmanima koje im nude autoriteti u njihovim zajednicama.
Dostupni podaci govore kako su usporedo s padom broja odlazaka u Siriju i Irak ipak nastavljene aktivnosti usmjerene na ideološku pripremu i novačenja za nova putovanja. U odnosu na raniju praksu, primjetna je sofisticiranija uporaba sredstava elektroničke komunikacije kao i posebna pripremljenost sumnjivih osoba podvrgnutim policijskim istragama.
Studija potvrđuje pretpostavke kako su vjerske strukture koje djeluju neovisno o Islamskoj zajednici BiH odnosno tzv. paradžemati baza u kojoj se širi islamski radikalizam kao pratpostavka novačenja terorista.
Analizirajući opasnost koju simpatizeri IS-a predstavljaju po samu BiH, autori studije ističu kako ta teroristička organizacija samu BiH ne smatra prostorom na kojemu bi trebalo koristiti masovno i neselektvino nasilje poput onoga u Francuskoj ili Belgiji no ni takve scenarije ne bi trebalo u cjelosti isključiti. Ipak, znatno su vjerojatniji selektivni napadi na simbole sekularne države i međunarodne zajednice ali i na objekte i službenike Islamske zajednice u BiH kao odlučnog zagovornika “srednjeg puta” bosanskohercegovačkih muslimana.
Preporuka je policijskim i sigurnosnim agencijama u BiH uspostava učinkovitijeg nadzora i registra sumnjivoh osoba, uključujući uspostavu baze na regionalnoj osnovi kao i razvijanje posebnih alata koji bi poslužili za procjenu mogućih rizika.
Posebnu pozornost, navodi se u analizi, trebalo bi posvetiti pitanju integracije osoba koje se vraćaju s ratišta i pri tom žele surađivati s pravosuđem kako bi izbjegli veće zatvorske kazne.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
