U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će biti ukopani posmrtni ostaci još 127 žrtava genocida u Srebrenici, nakon komemoracije i vjerskog dijela programa kojim će biti obilježena 21. godišnjica genocida u Srebrenici, najvećeg zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Od jučer, otkad su tabuti sa srebreničkim žrtvama iznešeni na musallu Memorijalnog centra, rodbina i prijatelji opraštaju se od svojih najmilijih. U pauzama učenja odlomaka iz Kur'ana, u Potočarima je i ovog 11. srpnja moguće čuti samo jecaje i bolne uzdahe majki, sestara, braće...
Među 127 žrtava koje će biti ukopane danas, nalazi se 12 maloljetnika. Najmlađa žrtva je Avdija Memić koji je u trenutku smrti imao 14 godina. Bit će ukopan zajedno sa amidžićem Halilom, koji je imao 16 godina, i sa amidžom Abdurahmanom.
Mustafa Hadžović najstariji je među žrtvama koje će danas biti ukopane. Kada je ubijen imao je 77 godina.
Posmrtni ostaci većine žrtava pred današnju dženazu nisu kompletni. Razlog je ekshumacija uglavnom iz sekundarnih masovnih grobnica, gdje su nakon masovnih ubistava i prvobitnih uklanjanja tijela sa stratišta organizirano premiještani i zakopavani.
Pozivnice za dženazu 11. srpnja ove godine nisu poslane, a upućena su samo obavijesti svim dužnosnicima, predstavnicima ambasada, o samom događaju.
"Događaj 11. srpnja je planetarni događaj i smatram da nema potrebe da se šalju pozivnice pojedincima za ovaj događaj, a svi koji žele, mogu doći", rekao je ranije Ćamil Duraković, načelnik općine Srebrenica.
Niko od dužnosnika iz Srbije neće prisustvovati komemoraciji i dženazi danas u Srebrenici, potvrdio je ranije za Anadolu Agency (AA) Stanimir Vukićević, ambasador Republike Srbije u Bosni i Hercegovini.
Nakon što su iz Srebrenice poručili da su ove godine na obilježavanju nepoželjni dužnosnici Srbije, premijer te zemlje Aleksandar Vučić kazao je kako "neće ići tamo gdje nije dobrodošao".
Presuda Međunarodnog suda pravde
Presudom Međunarodnog suda pravde po tužbi Bosne i Hercegovine protiv tadašnje SR Jugoslavije, čiji je sukcesor Srbija, iz 2007. godine, utvrđeno je da je na teritoriju Srebrenice 1995. godine počinjen zločin genocida.
Suđenja i presude
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen je u ožujku 2016. godine pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora.
Presuda Ratku Mladiću, bivšem vrhovnom komadantu VRS najavljena je za studeni 2017.
Karadžić i Mladić su u odvojenim procesima optuženi za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, ali i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na prostoru BiH od 1992. do 1995. godine, kao i za sudjelovanje u zajedničkom zločinačkom pothvatu.
Za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici 1995. godine u Međunarodnom sudu za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Den Haagu i pred Sudom BiH dosad je osuđeno 37 osoba na oko 630 godina zatvora. U Haškom tribunalu je pravosnažno osuđeno 15 osoba. Tri osobe su osuđene na doživotne kazne zatvora – bivši pripadnici Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Zdravko Tolimir i Ljubiša Beara, kao i nekadašnji oficir za bezbjednost Drinskog korpusa Vujadin Popović. Ostali osuđenici dobili su ukupno 189 godina zatvora, podaci su BIRN-a.
Nakon što je VRS 11. srpnja 1995. zauzela Srebrenicu, većina muškaraca koji su izdvojeni u Potočarima i uhvaćeni dok su pokušavali prijeći na teritorij pod kontrolom Armije RBiH (ABiH), držana je u Bratuncu jedan do tri dana prije nego što su odvedeni na druga mjesta zatočenja i pogubljenja.
Genocid u Srebrenici najveći je masovni zločin počinjen na tlu Europe nakon Holokausta u Drugom svjetskom ratu.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare