Promjena imena dubrovačke zračne luke rasplamsala je novi etnički spor između Hrvata i Srba, ovaj put oko podrijetla jednog od najslavnijih sinova drevnog lučkog grada. Nakon rebrandinga ovog mjeseca, letovi za grad na krajnjem jugu Jadrana slijeću u Zračnu luku Ruđer Bošković, nazvanu u čast astronoma, matematičara i polihistora iz 18. stoljeća, piše britanski Guardian osvrćući se na nesuglasice o etničkoj pripadnosti poznatog znanstvenika.
Talijanima poznat i kao Ruggiero Giuseppe Boscovich, ili na engleskom kao Roger Joseph Boscovich, predstavio je zakon koji upravlja prirodnim silama, preteču atomske teorije, i dokazao nepostojanje atmosfere na Mjesecu.
Dubrovnik je bio poznat kao Ragusa kada se Bošković rodio u samoupravnoj republici 1711. Majka mu je bila Talijanka, pa je s 14 godina otišao u Rim kako bi nastavio školovanje, a potom i karijeru.
“Ali identitet i podrijetlo njegovog oca sada se dovodi u pitanje, što još jednom dokazuje da je dodjeljivanje mjesta ljudima trnovit posao na Balkanu, gdje identitet može biti i promjenjiv i vrlo emotivan. Općenito, vjerski izbori i odluke donesene stoljećima unazad učvrstile su se u etnički identitet: katolici u Hrvate, pravoslavci u Srbe, a bosanski muslimani u Bošnjake”, objašnjava autor teksta Julian Borger.
Nikola Bošković bio je dubrovački trgovac iz sela Orahov Do, u planinama koje se nadvijaju nad Dubrovnikom. To selo je sada u Republici Srpskoj, bosanskohercegovačkom entitetu pretežno naseljenom etničkim Srbima.
“Separatistički čelnici tog entiteta žele izgraditi svoj aerodrom u Trebinju, nedaleko od Orahovog Dola, i žele ga nazvati po Ruđeru Boškoviću. Njihov argument je da su Nikola Bošković i njegov klan bili Srbi prije nego što su prešli na katoličanstvo”, dodaje Borger.
Srpski znanstvenici tvrde da je Nikolino obraćenje učinjeno kako bi se mogao “oženiti u katoličku obitelj” u Dubrovniku ili kako bi nastavio svoju karijeru, te stoga nije promijenio suštinski srpski identitet obitelji.
Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić opisao je Boškovića kao “Srbina katolika”.
Danilo Kovač, povjesničar sa sveučilišta Sapienza u Rimu, rekao je za Guardian da je pri razmatranju pitanja Boškovićeva etničkog podrijetla “ključno prepoznati da je koncept nacionalnog identiteta imao različita značenja u vrijeme njegovih predaka”.
Osvrćući se na radove srpskih i crnogorskih znanstvenika koji tvrde da je obitelj u biti bila srpska, dodao je: “Povijesni zapisi nedvojbeno potvrđuju da je Nikola posjećivao i opisivao srpske pravoslavne crkve i manastire na Kosovu”.
Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik, odbacio je takve tvrdnje.
“Imenovanje zračne luke je naša stvar i mi o tome, naravno, nećemo nikoga pitati”, kazao je, a prenosi Slobodna Bosna. “Naravno da Ruđer Bošković nije Srbin”, dodao je.
Domagoj Vidović, s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je istraživao Orahov Do, rekao je:
“Stric Ruđera Boškovića bio je katolički svećenik don Ilija Bošković. Sve do početka 20. stoljeća u Orahovu Dolu nije živio niti jedan pravoslavac. Katoličko podrijetlo Boškovića seže više od 400 godina u prošlost. O tome postoje dokazi u biskupijskim izvješćima, maticama i popisima stanovništva.”
Tenzije oko proslavljenih bivših stanovnika nisu novost, komentira Borger. Srbija je 2006. godine, nastavlja, beogradsku zračnu luku nazvala po Nikoli Tesli, legendarnom znanstveniku i ocu elektrotehnike. Tesla je po nacionalnosti bio Srbin, rođen u selu Smiljanu, koje se tada, sredinom 19. stoljeća, nalazilo na vojnoj granici Austro-Ugarske, a današnje Hrvatske.
“Iako jedva da je kročio u današnju Srbiju, Beograd Teslu smatra svojim. Njegov se pepeo nalazi u beogradskom muzeju, a Srpska pravoslavna crkva vodi kampanju da se on premjesti u crkvu, unatoč njegovom odvojenom pogledu na vjeru. Srbija je oštro prosvjedovala kada je Hrvatska početkom godine prilikom ulaska u eurozonu stavila njegov lik na svoje kovanice od 50, 20 i 10 centi”, podsjeća autor.
Narodna banka Srbije priopćila je agenciji France-Presse da Zagreb “uzurpira kulturnu i znanstvenu baštinu srpskog naroda”.
Tesla, koji je postao američki državljanin, vjerojatno bi bio zgrožen tim argumentima, smatra Borger.
“Jednako sam ponosan na svoje srpsko porijeklo i na svoju hrvatsku domovinu. Živjeli svi Jugoslaveni”, rekao je jednom prilikom.
Konačno, pojašnjava još jednu dimenziju cijele priče.
“U Bosni pitanje Trebinja ima još jednu dimenziju, nastojanje bosanskih srpskih nacionalista i njihovog separatističkog vođe Milorada Dodika da ojačaju autonomiju Republike Srpske. Projekt su do sada blokirali hrvatski i bošnjački član zajedničkog Predsjedništva BiH”, dodaje ne ulazeći u detalje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
