Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman pozvao je u četvrtak na izmjene Izbornog zakona u BiH kojima bi se spriječilo nametanje predstavnika tamošnjim Hrvatima i zajamčila prava manjinama, a što bi, po njemu, vodilo uspostavi stabilnosti te zemlje i približavanju EU-u.

“Promjena Izbornog zakona trebala bi biti sastavni dio i bitan korak na putu zemlje k političkoj stabilnosti. Nijedan politički ili drugi cilj ne može opravdati praksu koja se pojavila izbornim inženjeringom i koja je namjerno dopustila uklanjanje legitimne političke zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim relevantnim političkim institucijama“, rekao je Grlić Radman obraćajući se na konferenciji u Neumu posvećenoj euroatlantskim reformama u BiH.

On je dodao kako bi se izmjene Izbornog zakona trebale dogoditi najkasnije u sljedećih šest mjeseci u BiH kako bi se na sljedećim izborima onemogućilo nametanje političkih predstavnika Hrvatima kao što je to slučaj sa sadašnjim članom BiH Predsjedništva Željkom Komšićem za kojega hrvatske stranke iz BiH tvrde da je dominantno izabran glasovima bošnjačkih birača.

“Uspješan završetak ovog procesa omogućit će Bosni i Hercegovini da prevlada svoje funkcionalne izazove i iskoristi svoj reformski potencijal na europskom putu“, dodao je hrvatski šef diplomacije.

Po njemu, izmjenama Izbornog zakona bi se trebala ukloniti i diskriminacija prema manjinama.

Čelnici vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović više tjedana razgovaraju uz poticaj diplomata EU i NATO-a u BiH o izmjeni Izbornoga zakona kako bi se provele presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu, te Ustavnoga suda BiH.

Hrvatski šef diplomacije opetovao je u Neumu i kako je Hrvatska najodlučniji zagovornik BiH na njenom euroatlantskom putu.

“Znajući vrlo dobro što bi to značilo za zemlju koja je toliko pretrpjela, željeli bismo da što prije postigne status kandidata za EU. I dalje ćemo pružati punu podršku na ovom putu. Također, jače veze s NATO-om učinit će Bosnu i Hercegovinu, a time i cijelu regiju, sigurnijom i stabilnijom“, istaknuo je.

Na konferenciji u Neumu video vezom obratio se i povjerenik EU za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelyi koji je istaknuo da će BiH morati mijenjati Ustav na svome putu prema članstvu u Uniji te je pozvao na ispunjavanje 14 uvjeta kako bi dobila kandidacijski status, a što uključuje i izmjene Izbornog zakona.

„Možemo napredovati do kandidacijskoga statusa ako se provedu potrebne reforme“, rekao je Varhelyi.

Zamjenik glavnog tajnika NATO saveza Mircea Geoana rekao je kako će ovaj savez nastaviti podržavati BiH, no neće prejudicirati odluku o njezinu članstvu u Sjevernoatlantskome savezu.

Veleposlanik SAD-a u BiH Eric Gordon Nelson rekao je kako SAD nastavljaju snažno podržavati BiH kako bi ispunila svoje obveze na europskome putu.

„Sada je vrijeme za reforme. Mišljenje Europske komisije je jasan smjerokaz za to. NATO-v program reformi će pomoći BiH i da zemlja bude stabilnija i sigurnija“, rekao je američki veleposlanik.

Pozvao je vlasti da 2021., budući da je neizborna, bude godina reformi. Održavanje izbora u Mostaru nazvao je ohrabrujućim korakom ali rekao da su i druge promjene bitne.

„Izborne reforme su iznimno važne“, istaknuo je i dodao kako je uz izmjene Izbornog zakona važno mijenjati i Ustav iz Daytona.

Posebni posrednik EU za zapadni Balkan Miroslav Lajčak pozvao je, govoreći na panelu o stanju u BiH, na postizanje kompromisa u zemlji te jamčenju njezinog višenacionalnog karaktera.

„Bosna i Hercegovina jest, treba biti i može biti dom za sve, poštujući kulturne, vjerske i jezične razlike i ne namećući bilo koji identitet bilo kome“, istaknuo je.

Više panelista koji su govorili o načinu izlaska iz višegodišnje krize u BiH ukazali su kako je federalizam najbolji način za prevladavanjem razlika između različitih naroda.

Profesor sa Sveulilišta Lafayett koledža iz Pennsylvanie John Kincaid rekao je kako je federalizam “jedini izbor” koji stoji nasuprot centralizaciji i anarhiji.

„Posebno je teško graditi federalizam i demokraciju u višenacionalnoj zajednici s različitim jezicima i identitetima i dovesti ih zajedno. Potrebno je očuvati identitete i razviti ustavno domoljublje“, rekao je Kincaid.