Jako poskupjeli lijekovi u europskoj zemlji. Provjerili smo kakvo je stanje u Hrvatskoj: "Ove je važno imati kod kuće"

Rat u Iranu podigao je cijene široko korištenih lijekova u Engleskoj, uključujući lijekove protiv bolova i lijekove za peludnu groznicu, upozorili su vodeći farmaceuti, prema pisanju portala Guardian.

Ljekarne naplaćuju kupcima 20-30% više za paracetamol nego što su to činile u veljači, prema Nacionalnoj udruzi ljekarni (NPA), a mnoge su ostale bez određenih jačina aspirina i ko-kodamola.

Cijene bez recepta za tablete cetirizina, uobičajenog lijeka za peludnu groznicu, također su procijenjene da su porasle 20-30% u istom razdoblju.

Povećani troškovi proizvodnje i transporta

Skok cijena benzina i dizela od početka rata prije gotovo osam tjedana povećao je troškove proizvodnje i transporta za dobavljače lijekova. Ti su se troškovi prenijeli na ljekarne, koje sada plaćaju 40-50% više za narudžbu zaliha.

Sukob je također udvostručio troškove zračnog prijevoza – jedan od pet lijekova NHS-a dolazi zrakom – i poremetio opskrbu derivatima nafte iz Zaljeva, koji se koriste za proizvodnju mnogih uobičajenih lijekova, uključujući paracetamol, aspirin i ko-kodamol.

Proizvođači generičkih lijekova bez patenta, koji posluju s niskim maržama, počeli su povećavati cijene, što podiže troškove lijekova za NHS, ali i cijene u ljekarnama.

Neke su ljekarne prestale prodavati aspirin bez recepta, djelomično zbog ograničenja u opskrbi koja su započela još prije rata u Iranu. Privremeni nedostaci lijekova česti su, ali bi mogli postati ozbiljniji ako se Hormuški tjesnac, ključna ruta za prijevoz petrokemikalija, uskoro ne otvori, piše Guardian.

Provjerili smo kakvo je stanje na tržištu lijekova u Hrvatskoj i postoji li opasnost od nestašice i povećanja cijena lijekova zbog rata u Iranu.

"Periodično prisutan porast nabavnih cijena nekih lijekova"

Iz Gradske ljekarne Zagreb poručuju da je periodično prisutan porast nabavnih cijena nekih lijekova i dodataka prehrani, ali da nije zamijećen neuobičajen porast cijena u njihovim ljekarnama, u ovom periodu.

"Nestašice lijekova manjih razmjera su redovito prisutne, trenutno ništa izvan uobičajenog, te se najveća većina nestašica lijekova odnosi na točno zaštićeni naziv određenog proizvođača gdje je istovremeno prisutan jedan ili, najčešće, više istovjetnih lijekova drugog (drugih) proizvođača. U slučaju kada nije moguća generička supstitucija lijeka, pristupa se terapijskoj supstituciji."

Dodaju da je aspirin je dostupan kao i do sada: "Većina analgetika i antipiretika (lijekova protiv bolova i povišene tjelesne temperature) poput paracetamola dostupni su po nepromijenjenim cijenama. Antihistaminici (lijekovi protiv alergija što uključuje i peludnu groznicu) poput cetirizina također su nam još uvijek neometano dostupni za naručivanje po jednakim cijenama."

Važno je imati osnovne lijekove

Preporučuju da je u kućnoj ljekarni važno uvijek imati osnovne lijekove, poput onih za snižavanje povišene tjelesne temperature, lijekove protiv bolova, lijekove protiv alergija, kapi za oči, zavojni materijal, antiseptike za kožu i rane, crijevne adsorbente kod trovanja hranom, dijareje i slično.

U PLIVI Hrvatska nam kažu da trenutačno ne bilježe značajnije poremećaje u opskrbi niti nestašice sirovina povezane s aktualnim geopolitičkim okolnostima i sukobima na Bliskom istoku.

"Spremni smo pravovremeno reagirati"

"Kako bismo osigurali kontinuitet opskrbe, pravovremeno smo prilagodili logističke procese, uključujući uspostavu alternativnih transportnih ruta. Istovremeno, važno je istaknuti da su troškovi proizvodnje i logistike u porastu već nekoliko godina, dok su cijene lijekova u velikoj mjeri regulirane, zbog čega proizvođači nemaju mogućnosti prilagodbe cijena u skladu s rastom troškova.

Situaciju kontinuirano pratimo na globalnoj razini te smo spremni pravovremeno reagirati u slučaju eventualnih kašnjenja u opskrbnom lancu."

"Cijena proizvodnje je porasla"

Iz Belupa tvrde da se zbog rata u Iranu, u ovom trenutku, još ne suočavaju s nestašicom farmaceutskih sirovina.

"Međutim, cijena proizvodnje jest porasla, zbog rasta cijena energenata, transporta, kao i ograničene dostupnosti određenih sirovina. Također, veliki broj dobavljača podiže svoje cijene, što utječe i na ukupne troškove proizvodnje."

Govore nam da zabrinutost u pogledu dugoročne sigurnosti opskrbe, potencijalne nestašice lijekova i budućeg kretanja cijena postoji:

"Pozorno pratimo situaciju na globalnom tržištu i kontinuirano se prilagođavamo novim okolnostima kako bismo osigurali dostupnost naših proizvoda pacijentima."

"Nema značajnijih poremećaja oko nestašica"

Upit smo poslali i Agenciji za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske (HALMED), iz koje navode da oni određuje najvišu dozvoljenu cijenu lijeka, što predstavlja najvišu moguću cijenu po kojoj veleprodaje i nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet mogu prodavati lijek, odnosno veleprodajnu cijenu lijeka, a ujedno i najvišu moguću cijenu koju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) može utvrditi za lijek u postupku uvrštavanja na listu lijekova HZZO-a, odnosno u postupku usklađivanja cijena lijekova koji su već stavljeni na listu lijekova HZZO-a.

"HALMED ne sudjeluje u određivanju i ne raspolaže informacijama o konačnim veleprodajnim, maloprodajnim cijenama lijekova i njihovim eventualnim promjenama."

"Opskrba lijekovima na tržištu EU-a stabilna"

Poručuju da u RH trenutačno nije zabilježena nijedna kritična nestašica lijeka te za sve lijekove s prijavljenim poremećajem u opskrbi postoje dostupne zamjenske terapije.

"Ne bilježimo izvanredan porast u poremećajima opskrbe i prijavljenim/najavljenim nestašicama, dok je, prema posljednjim informacijama koje smo zaprimili, opskrba lijekovima na tržištu EU-a stabilna te nema značajnijih poremećaja oko nestašica otkad je otpočeo posljednji sukob na Bliskom istoku."

"Iako bilježimo privremene nestašice pojedinih lijekova iz različitih terapijskih skupina, za njih su dostupne zamjenske terapije na našem tržištu ili se, u slučaju njihove nedostupnosti, nabavljaju putem preraspodjele zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice Europske unije, čime se pacijentima osigurava pristup potrebnoj terapiji", dodaju.

Iz HALMED-a tvrde da su se tijekom protekle godine nestašice najčešće prijavljivale za lijekove iz skupina krvni nadomjesci i otopine za infuziju, antibakterijski lijekovi za sustavnu primjenu, antineoplastični lijekovi, psiholeptici, lijekovi koji djeluju na urinarni sustav te lijekovi za liječenje srčanih bolesti.

"Razlozi nestašica su u većini slučajeva kašnjenja u proizvodnji i poteškoće u kanalima distribucije lijeka. Povremene i kratkotrajne nestašice svih skupina lijekova uvijek su moguće, zbog kompleksnosti farmaceutske proizvodnje i niza čimbenika u lancima opskrbe, no kroz svakodnevnu komunikaciju nadležnih dionika pacijentima se nastoji osigurati odgovarajuća terapija za što postoje i zakonski mehanizmi, poput izvanrednog unosa/uvoza lijeka ili davanja suglasnosti za izuzeće od obveze od opremanja lijeka na hrvatskom jeziku."

"Može doći do povremenog zastoja"

"Općenito, kada govorimo o opskrbi lijekovima, treba istaknuti da je riječ o jednom izrazito kompleksnom sustavu u kojem iz čitavog niza razloga može doći do povremenog zastoja. U takvim se situacijama koriste dostupni mehanizmi kako bi se pacijentima osigurala dostupnost terapija. Na našem tržištu u promet je stavljeno više od 3.500 lijekova, a svaki od njih se u nekom trenutku može naći u nestašici. Razlozi za nestašice su brojni; od povećane potražnje uslijed sezonskog porasta oboljenja, zatim problema logističke prirode, poput kašnjenja u isporuci sirovina, pa sve do poteškoća u proizvodnji i složenijih geopolitičkih zbivanja koja mogu utjecati na poslovanje farmaceutske industrije. Sustav upravljanja nestašicama lijekova kontinuirano se unaprjeđuje kako bi se osigurale ispravne informacije o statusu pojedinih lijekova te kako bi se u najkraćem mogućem roku osigurala adekvatna dostupnost potrebnih terapija", poručuju.