Ujutro po hrvatskom, poslijepodne po bosanskom programu: Učenici se gotovo i ne sreću

Busovača: nastava po dva programa u istoj zgradi

Nakon što završi nastava po hrvatskom planu i programu, učenici Srednje škole u Busovači napuštaju zgradu. Trideset minuta kasnije, u učionice dolaze učenici koji pohađaju Mješovitu srednju školu po bosanskom programu. Sustav ih godinama uči da nisu isti – razlika je etnička pripadnost.

Iako direktor jedne škole, koji nije želio stati pred kamere, kaže da odlično surađuje s kolegom iz druge škole, učenici se gotovo nikada ne susreću. Vremenom su se navikli na osjećaj podjele – što je za mnoge stanovnike Busovače poražavajuće.

Sustav koji traje desetljećima

Dvije škole pod jednim krovom i dalje postoje i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), ali ih je najviše u Srednjobosanskom kantonu – u Vitezu, Bugojnu i Fojnici – i to unatoč činjenici da je još 2003. godine Vijeće za implementaciju mira zatražilo ukidanje takvog sustava.

Zbog opstrukcija je tadašnji ministar obrazovanja BiH, Nikola Lovrinović, smijenjen, a na njegovo je mjesto došla Greta Kuna, koja je 2007. godine šokirala izjavom da je taj sustav dobar „kako se ne bi miješale kruške i jabuke“.

Sudske presude i sporo provođenje odluka

Izvori navode da su „zidovi u takvim školama manji od onih koje političari pokušavaju sagraditi u glavama mladih“ – zidovi koje ni sudske presude do danas nisu uspjeli srušiti.

Ustavni sud BiH je 2021. godine presudio da ovakav sustav predstavlja diskriminaciju djece, a Vrhovni sud Federacije BiH obvezao je kantonalno ministarstvo da u roku od 30 dana formira integrirane, multikulturalne škole.

Trenutni ministar obrazovanja BiH, Bojan Domić, ističe da se na tome još uvijek radi:

„U mnogim sredinama već sljedeće godine taj sustav neće postojati – u Bugojnu, Fojnici, Busovači. Radimo na tome da izgradimo dovoljno školskog prostora kako bi djeca mogla birati škole koje žele pohađati, i da takve prakse više ne postoje.“

Strah od dubljih podjela

No, pojedini smatraju da bi to moglo dovesti do još dubljih podjela među mladima.

„Zbog naše strukture i političke situacije, te promjene idu jako teško i sporo. Bojim se da će, kad se te škole eventualno ujedine, podjele i dalje biti duboko ukorijenjene u toj djeci“, kaže aktivistica Tara Michelle Gliha.

„Ako djecu od 15–16 godina naučimo da je podjela dobra, da su razlike u negativnom kontekstu poželjne, nemojmo se zavaravati – za 30 godina, kad ta djeca odrastu i postanu nositelji promjena, ne možemo očekivati prosperitetno društvo. To je nemoguće. Time stvaramo temeljni problem za budućnost“, objašnjava sociolog Vladimir Vasić.

Tri desetljeća privremenog rješenja

Jer se problem u prošlosti nije rješavao – privremeno rješenje traje već tri desetljeća. Kao moguće rješenje spominjao se zajednički nastavni plan i program, no kamen spoticanja bili bi predmeti koji se odnose na jezik i povijest.