Zašto London šalje vojnike u BiH? Europljani "moraju držati na oku" ovu regiju

Bilateralna misija jedinice 1 Lancs uključuje obuku zajedno s Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, s fokusom na pješačku taktiku, vodstvo, kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu obranu (CBRN) te unaprjeđenje interoperabilnosti s NATO-om. Arnold ovaj potez analizira u kontekstu rata u Ukrajini, za koji tvrdi da je “bacio sjenu na regiju”.

“Gotovo sigurno je bila ruska namjera da učini više na ovom području, da je ta ‘specijalna vojna operacija’ u Ukrajini išla prema planu”, rekao je Arnold za Emitersku službu britanskih oružanih snaga (British Forces Broadcasting Service, BFBS).

“To je nešto što Europljani moraju držati na oku, a ovakve vrste raspoređivanja u tome pomažu”, dodao je.

Pohvalio je angažman Velike Britanije te ocijenio da “iz praktičnog vojnog kuta, ali i iz perspektive obrambene diplomacije, u smislu podrške tim oružanim snagama, ovo ima i značajnu diplomatsku dimenziju”.

Ruski utjecaj, hibridno ratovanje i Ukrajina

Kako navodi BFBS, s obzirom na to da se navodno rusko hibridno ratovanje intenziviralo posljednjih tjedana, uz tvrdnje da je Moskva odgovorna za bombaški napad na željezničku prugu između Lublina i Varšave, kojom se šalju pošiljke Ukrajini, te za upade dronova u nekoliko europskih zemalja, ovo raspoređivanje dolazi u sjeni “ruskih pokušaja da utječe na regiju i destabilizira je”.

Arnold je rekao da je ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu “značajan, ali prigušen” jer su ruske oružane snage angažirane u Kijevu.

“Od hibridnih aktivnosti koje vidimo diljem Europe – bilo kroz sabotaže, namjerne napade poput presijecanja kabela na Baltiku, ali i stalne kampanje dezinformacija, manipulacija, uplitanja u izbore – mislim da će Kremlj upravo tu htjeti fokusirati svoje djelovanje. A Europa već pomaže zemljama Balkana na tom polju”, rekao je.

Arnold ističe da ovakva raspoređivanja omogućuju britanskoj vojsci da razumije stanje na terenu: što najviše brine vojsku Bosne i Hercegovine i na što se priprema u domeni hibridnih prijetnji, koje su u regiji slične onima diljem Europe.

Britanske veze s Balkanom

Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je uključeno u stabilizaciju regije tijekom sukoba 1990-ih, a 72 britanska vojnika poginula su u mirovnim misijama na Zapadnom Balkanu.

Govoreći o osjećajima britanskih veterana koji su služili na Balkanu prije više od 25 godina, Arnold je rekao da to “vjerojatno pokazuje snagu” tih ranijih misija, jer je europski angažman trajao veoma dugo.

Međutim, upozorio je da “posao nije dovršen”, unatoč trajanju i angažmanu međunarodnih snaga na stabilizaciji.

“Važno je imati to na umu kada razmišljamo, na primjer, o novoj potpori Ukrajini – jer je to dugoročno”, dodao je Arnold, te dodao:

“Naravno, Ukrajina je sasvim drugačiji primjer od Balkana, ali pokazuje da, kada čujemo političke izjave iz UK poput ‘koliko god bude potrebno’, to zaista znači jako dug period.”

Šira regija i proširenje NATO-a

U regiji već postoji značajno vojno prisustvo: oko 1.100 vojnika raspoređeno je u Bosni i Hercegovini kao dio misije EUFOR-a te NATO-ove KFOR misije na Kosovu nakon sukoba 1990-ih.

Pored britanskih vojnika koji stižu krajem godine, u ožujku su privremeno aktivirane i rezervne snage EUFOR-a u Sarajevu.

“Nije samo britanska vojska prisutna u ovom području. Ovo je mehanizam kojim EU i NATO mogu približiti te zemlje Zapadu”, objasnio je Arnold.

NATO se postepeno širio Balkanom nakon raspada Jugoslavije: Hrvatska je pristupila 2009., Crna Gora 2017., a Sjeverna Makedonija 2020.

Bosna i Hercegovina trenutačno traži članstvo u NATO-u i dobila je status kandidata za EU prije tri godine.

“Postoji problem jer je proces proširenja praktički zastao – i na strani EU i na strani NATO-a”, rekao je Arnold.

“To ide sporo iz raznih razloga. Ali ovo raspoređivanje nastavlja proces zapadnog integriranja Zapadnog Balkana.”