Zaustavljanje projekta Superlige moja je najveća pobjeda na čelu Europske nogometne federacije (UEFA), kazao je predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin u razgovoru za slovensku agenciju STA.

Predsjednik UEFA-e ušao je u posljednju godinu svog četverogodišnjeg mandata, a u trenutku kada je pred europskim nogometom mnogo velikih izazova, za STA je istaknuo kako je zaustavljanje projekta Superlige njegova najveća pobjeda. O utrci za novi mandat na izborima za godinu dana rekao je da ne očekuje protukandidata.

Europski nogomet suočio se s brojnim neočekivanim izazovima u posljednje dvije godine s pandemijama, superligaškim odmetnicima i posljednjih tjedana s ratom na europskom tlu. Slovenski odvjetnik smatra da je UEFA-in odgovor bio uspješan jer se uspjela okupiti.

“Najvažnije od svega, mislim, bilo je to što smo u dva-tri dana prošle godine uspjeli spriječiti ovu suludu ideju tzv. Superlige, koja bi značila potpuno uništenje nogometa, kraj europskog sporta,” kazao je za STA nakon kongresa u Beču.

UEFA je u glavnom austrijskom gradu, među ostalim, usvojila najnovije detalje reforme elitnog klupskog natjecanja, Lige prvaka, za razdoblje nakon 2024. godine, čime je, prema njegovim riječima, projekt Superlige konačno mrtav.

“Ovo je zadnji čavao u lijesu. Lijes je davno bio gotov, ali sada smo ga morali potpuno zatvoriti,” slikovito je Čeferin ilustrirao važnost odluke u Beču.

Liga prvaka će od sezone 2024/25. imati 36 klubova, četiri više nego sada. U uvodnoj fazi igrat će se osam kola po “švicarskom modelu”. Prvi čovjek UEFA-e smatra kako će to omogućiti još zanimljivije utakmice.

“Velike momčadi će igrati protiv velikih više utakmica, igrat će i s manjim klubovima. Manje momčadi također, će igrati s manjim i imati više šansi za napredovanje. Ovaj sustav natjecanja bit će napetiji od dosadašnjeg, jer nakon prvog dijela neće biti jasno tko će napredovati.”

“Imali smo teške odluke, teške razgovore, i na kraju, a to se nije dogodilo u povijesti UEFA-e, stojimo na istoj strani, reprezentacije, klubovi, lige i navijači. Ali ovo je kompromis koji mi je oduzeo puno živaca.”

Iako neki nisu zadovoljni, Čeferin se time ne opterećuje previše, jer, kako kaže, neki nikada neće biti zadovoljni.

Kandidaturu za reizbor je najavio krajem prošle godine, a prvu podršku dali su mu predstavnici danskog i norveškog saveza. “Ovo mi puno znači, jer su me nordijske zemlje – Švedska, Danska i Finska – prve podržale još 2016.”

Vjeruje da ima široku podršku uoči izbora u travnju 2023. u Lisabonu, zbog čega ne očekuje suparnika.

“Iskreno, ne očekujem protivnika kako stvari trenutno stoje. Naravno da se nikad ne zna,” dodao je.

Također je želio poslati jasnu poruku. “Želimo jasno dati do znanja da naša tradicija nije na prodaju. Želimo jasno dati do znanja da je diskriminacija nešto na što nećemo pristati. Želimo reći da je populizam nešto što ne bi trebalo biti toliko rašireno diljem svijeta.”

UEFA je bila među prvim međunarodnim savezima koji su poduzeli akciju protiv Rusije, a nedavno je proširila sankcije daljnjim isključenjem ruskih klubova i reprezentacija iz svojih natjecanja.

Istodobno, Čeferin sumnja u ozbiljnost nagovještaja koji su se proteklih tjedana pojavili da bi se Rusija mogla pridružiti azijskoj konfederaciji zbog sankcija UEFA-e. “Koliko sam pročitao, ovo je ideja nekog političara. Ne mislim da je to ideja Ruskog nogometnog saveza, jer bi inače to značilo nazadovanje ruskog nogometa za 100 godina.”

Još jednom se osvrnuo i na uvođenje VAR-a u nogomet.

“VAR je sigurno doveo do boljih odluka u mnogim stvarima,” dodajući da su ostali problemi, uključujući nejasno pravilo igre rukom. Međutim, suzdržano korištenje video suca čini mu se presudno. “Jasno dajemo upute u kojoj se mjeri VAR  koristi, a mislim da se u europskim utakmicama koristi s velikom suzdržanošću”, zaključio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.