Katarski šef diplomacije: Nismo spremni predati se

Svijet 08. lip 201717:16 > 17:18
Pixabay

Katar nije spreman mijenati svoju vanjsku politiku kako bi riješio spor s drugim arapskim državama u Perzijskome zaljevu i nikada se neće predati, rekao je u četvrtak katarski ministar vanjskih poslova.

“Nismo spremni predati se i nikada nećemo biti spremni odreći se neovisnosti naše vanjske politike”, kazao je šeik Mohamed bin Abdulrahman al-Tani novinarima u Dohi.

“Nitko nema pravo intervenirati u našu vanjsku politiku”, istaknuo je.

Po njegovim riječima, Katar će poštovati sporazume o LNG-u koje ima s Ujedinjenim Arapskim Emiratima unatoč tome što su prekinuli odnose s Dohom.

Al-Tani je rekao kako im je Iran poručio da je spreman pomoći u oprskrbi hrane te da će tri svoje luke dati na korištenje Kataru, ali ta ponuda još nije prihvaćena.

Spor između Katara i dijela arapskih država ugrožava stabilnost cijele regije, kaže katarski dužnosnik dodajući da Doha i dalje daje prednost diplomaciji te da neće biti vojnog rješavanja problema.

“Vojno rješenje nije opcija”, naglasio je.

Al-Tani je istaknuo da Katar nikada nije doživio takvu vrstu neprijateljstva, čak ni od neprijateljske zemlje. Također je kazao da nije bilo promjena u raspoređivanju katarske vojske i pokreta vojnika.

Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati u ponedjeljak su zaredom objavili da prekidaju diplomatske veze s Katarom koji optužuju za “potporu terorizmu”, napose mrežama Al Kaidi, skupini Islamskoj državi (IS) i Muslimanskom bratstvu.

Turska je u srijedu odlučila poslati vojsku u Katar i obećala hranu i vodu toj zemlji Perzijskog zaljeva suočenoj s izolacijom i prijetnjama koju joj nameću moćne bliskoistočne susjede.

Zastupnici vladajuće turske stranke Pravde i razvoja (AKP) i krajnje desna Stranka nacionalističkog pokreta (MHP) izglasali su zakon koji omogućuje raspoređivanje vojnika u turskoj bazi u Kataru. Sporazum o zajedničkoj obrani dviju zemalja potpisale su još 2014., ali je tek sada potvrđen u parlamentu.

Zasad je nejasno kada će se i koliko turskih vojnika rasporediti u Kataru koji se ovaj tjedan našao pod sankcijama regionalnih zemalja predvođenih Saudijskom Arabijom.

Veleposlanik Turske u Dohi rekao je za agenciju AFP lani da bi turska vojna baza mogla primiti do 3000 vojnika i više, “bude li potrebno”, a oporbeni zastupnik socijaldemokrata (CHP) Sezgin Tanrikulu potvrdio je da je 80 turskih vojnika već poslano u vojnu bazu da pripreme raspoređivanje veće formacije.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan, koji je blizak saveznik katarskih čelnika, kritizirao je sankcije koje su toj zemlji ovoga tjedna uveli Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i ostale regionalne države.

Iz svijeta stižu pozivi na smirivanje situacije između Katara i Saudijske Arabije i njezinih saveznika, a zemlje u Zaljevu na “jedinstvo” je pozvao i američki predsjednik Donald Trump nakon što je prvo podržao izolaciju Katara.

Kuvajt, koji nije prekinuo veze s Katarom, pokušava posredovati u krizi. Kuvajtski emir posjetio je Saudijsku Arabiju i sastao se s kraljem Salmanom kazavši da je u razgovoru “iskazan zajednički interes za potporu dobrom funkcioniranju” Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC), prenijela je u srijedu agencija Kuna.

Uspostavljeno 1981., Vijeće, koje okuplja sunitske monarhije koje nadziru trećinu svjetskih zaliha nafte, čini šest zemalja – Saudijska Arabija, Bahrein, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Oman. Oman je u ovoj krizi neutralan.

Mauritanija se pridružila Saudijskoj Arabiji, Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptu, Jemenu i Maldivima, koji su u ponedjeljak prekinuli sve odnose s Katarom optužujući ga da “podržava terorizam”, što se pretvorilo u najveću diplomatsku krizu u toj regiji zadnjih godina.

Trump je u utorak izazvao pomutnju ustvrdivši u nizu poruka na Twitteru da Rijad i saveznici imaju pravo izolirati Katar zbog njegove uloge u financiranju islamističkog ekstremizma i da je to možda “početak kraja strahote terorizma”.

Trump je svojim izjavama doveo u pitanje budućnost velike američke baze Al Udeid, u katarskoj pustinji, koja ima ključnu operativnu ulogu u borbi protiv Islamske države u Siriji i Iraku.

No, nekoliko sati poslije uslijedio je zaokret i Trump je istaknuo da je “ujedinjeno Vijeće za suradnju u Zaljevu ključno za pobjedu nad terorizmom i promicanje stabilnosti u regiji”, u telefonskom razgovoru sa saudijskim kraljem.

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel optužio je Trumpa da raspiruje sukobe na Bliskom istoku a Francuska i Rusija izrazile su zabrinutost zbog razvoja krize.

U telefonskom razgovoru s katarskim emirom, šeikom Tamimom ben Hamadom Al-Tanijem, francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je spremnost poduprijeti “sve inicijative koje bi išle u prilog smirivanju situacije”. Njegov ruski kolega Vladimir Putin pozvao je pak katarskog emira na dijalog.

Raskid odnosa s Katarom uključuje suspenziju zračnog prometa, zatvaranje kopnenih i morskih granica te zabranu prelijetanja katarskim zrakoplovnim kompanijama kao i ograničenja kretanja ljudi. Katarski državljani, turisti ili oni koji imaju stalno boravište u Saudijskoj Arabiji, Emiratima i Bahreinu, moraju napustiti te zemlje u roku od 14 dana.

Doha odbacuje optužbe da podržava terorizam.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.