Čelnici 27 zemalja članica dali su u petak načelnu podršku prijedlogu Europskog parlamenta o smanjenju broja zastupnika, ali su protiv bilo kakvog automatizma kada je riječ o izboru predsjednika Komisije po modelu Spitzenkandidata.
“Postignut je načelan dogovor glede sastava Europskog parlamenta po kojima bi on imao 705 zastupnika, a Hrvatska bi dobila jednog dodatnog i umjesto 11 imala bi 12 zastupnika”, rekao je na kraju summita hrvatski premijer Andrej Plenković.
Što se tiče izbora predsjednika Komisije, Europski parlament, Komisija i dio članica podržavaju da se nastavi s konceptom Spitzenkandidata, modela koji je korišten prvi put 2014. kada je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije kao kandadat Europske pučke stranke koja je dobila najviše glasova.
Prema tome pristupu, europske političke stranke trebaju istaknuti svoje kandidate za predsjednika Europske komisije, a Europsko vijeće, koje predlaže kandidate, dužno je predložiti onoga koji može okupiti većinu u Europskom parlamentu.
Međutim, većina se članica protivi svakom automatizmu i želi zadržati pravo Europskog vijeća da može predložiti kandidata i izvan kruga onih koji će se kao Spitzenkandidati pojaviti na izborima za Europski parlament.
VEZANA VIJEST
“Postignut je dogovor da Europsko vijeće ne može unaprijed jamčiti da će predložiti jednog od Spitzenkandidata za predsjednika Europske komisije. Nema automatizma u tom procesu”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Ideja o nadnacionalnim listama na kojoj bi bili kandidati iz više zemalja članica i koji bi se natjecali u cijeloj Europskoj uniji kao jednoj izbornoj jedinici nije dobila potporu za sljedeće europske izbore u svibnju 2019., ali će se o njoj nastaviti razmišljati za izbore 2024. godine.
Čelnici su se složili da se zadrži načelo po kojoj svaka zemlja članica ima po jednog povjernika.
Prijedlog predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da se razmisli o spajanju funkcija predsjednika Europskog vijeća i Komisije nije naišla na potporu.
Druga važna tema summita bila je višegodišnji proračunski okvir za razdoblje 2021-2024. Zbog izlaska Velike Britanije europski proračun će izgubiti između 12 i 14 milijardi eura godišnje, a osim toga pojavile su nove potrebe za financiranje migracijske politike, zaštite granica, obrambene unije.
Premijer Plenković je rekao kako očekuje da se kombinacijom ušteda i povećanjem izdvajanja za europski proračun kompenzira manjak koji će nastati zbog Brexita.
Na summitu nije bilo riječi o konkretnim brojkama nego o prioritetima koje treba financirati iz proračuna. Europska komisija će u svibnju objaviti prijedlog višegodišnjeg proračunskog okvira i nakon toga će započeti konkretni pregovori.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
