Zastupnici Europskog parlamenta glasali su o autorskim pravima na internetu, prijedlogu direktive o autorskim pravima na digitalnom tržištu koja je u posljednje vrijeme izazvala brojne polemike širom Europe.
Prijedlog direktive, koja bi po tvrdnjama Komisije Uniju trebao uvesti u 21. stoljeće i osigurati da autori glazbe, filmova i vijesti budu pravedno plaćeni za svoj rad, pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem snage odmjeravaju na jednoj strani medijske kuće i Paul McCartney, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.
“Otkako je Europska komisija iznijela svoj prijedlog prije dvije godine, vode se komplicirane rasprave, koje su ponekad teške, a također se intenzivno lobira sa svih strana”, rekla je europska povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel uoči ključnog glasovanja u Europskom parlamentu.
“Sada smo u odlučujućoj fazi: današnja pravila pripadaju prošlom svijetu u kojemu nije bilo širokopojasnog interneta, smartfona ili društvenih mreža”, kazala je ona.
Gabriel je pozvala zastupnike da glasuju za kontroverznu reformu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Međutim, to nije glasovanje o konačnom prihvaćanju zakonodavnog prijedloga, nego tek utvrđivanje pozicije Europskog parlamenta, na temelju koje se mogu otvoriti pregovori o konačnom tekstu zakona s drugim suzakonodavcem, Vijećem EU-a, to jest s državama članicama.
Europski parlament je u srpnju odbio prijedlog koji je nešto ranije usvojio nadležni Odbor za pravna pitanja, a danas će zastupnici ponovno glasovati o tom prijedlogu.
“Kako pada prodaja novina, jedina nada je uvođenje internetskog prihoda. No, veliki internetski igrači jednostavno besplatno uberu plodove rada izdavača i agencijskih novinara, a rezultat je siromašenje cijele industrije”, upozorili su šefovi novinskih agencija u pismu Europskom parlamentu i osudili Facebook i Google da svoje protivljenje grade na “potpunoj laži” – navodnoj prijetnji slobodnom pristupu internetu.
“Mi samo tražimo da oni koji kradu vijesti pošteno plate”, poručili su.
Borba se vodila oko dvaju elemenata prijedloga zakona. Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora. Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. “susjedna prava” (autorskom pravu susjedna ili srodna prava), odnosno tzv. “porez na linkove”, po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.
“Bit će to komplicirano glasovanje”, upozorio je glasnogovornik EP-a. Dokaz za to je više od 250 amandmana.
Podsjetimo, članak 13 odgovornost za kontrolu korištenja autorskog sadržaja u potpunosti prebacuje na pojedine internetske stranice, uvodeći pritom ideju automatskog filtera sadržaja koji bi de facto zabranio korištenje popularnih memova poput Grumpy Cat, ali i citate s Wikipedije i razne druge stvari koje su uobičajeni i ustaljeni dio internetske komunikacije. Članak 13 ne predviđa pravne sankcije za probleme koji mogu nastati zbog pogreške automatskih filtera, zbog čega se postavlja pitanje kako će se rješavati postupci pogrešnih uklanjanja sadržaja s interneta.
Zbog odredbe u spornom članku koja svakoj članici kontrolira suverenost u implementaciji Direktive, svi bi internetski ponuđači bili prisiljeni svoje poslovanje prilagoditi zakonima svake pojedine članice Europske unije. To bi bio nevjerojatno kompliciran i skup proces, što je doslovno i najgori mogući način da se postigne jedinstveno digitalno tržište, što je jedan od deklariranih ciljeva nove direktive.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
