Vladimir Putin navaljuje, poseže za sve otrovnijim planovima i prisiljava zapadne prijestolnice da dijele njegove ubojite scenarije.

Ruski predsjednik terorizira Ukrajince u gradovima udaljenim od ratnih linija fronte. Osumnjičen je da je naredio sabotažu plinovoda prema Europi. I, što je najstrašnije, prijeti nuklearnim ratom. I to sve u proteklom razdoblju od nekoliko tjedana, piše Politico u svojoj analizi mogućih poteza ruskog predsjednika.

Što će nepredvidivi ruski lider učiniti sljedeće je ono što razmatraju zapadni lideri. Boje se još gorih verzija onoga što se već odigralo: više terorističkih kampanja za uništavanje energetskih objekata Ukrajine uoči zime; više narušavanja infrastrukture koja napaja europsko društvo; više zveckanja nuklearnim sabljama, prenosi Danas.

Cilj je, kažu analitičari i dužnosnici, da “iskrvari” zapadno strpljenje i resursi – u suštini igranje duge igre u nadi da će potaknuti zapadne pukotine prije gubitka na bojnom polju.

“Ruske snage će biti poražene na bojnom polju”, smatra , general potpukovnik Ben Hodges, bivši glavni zapovjednik američkih kopnenih snaga u Europi koji je predvidio do sada sve etape sukoba u Ukrajini. Dodaje: “Ukrajinci su postigli nepovratan zamah”.

Dok se dužnosnici ne mogu u potpunosti obraniti od svih Putinovih najnovijih taktika, oni raspravljaju o tome koje bi novo oružje Ukrajini moglo biti potrebno za borbu, kako bolje nadgledati kritičnu infrastrukturu Europe i kako odvratiti Putina od pokretanja nuklearnog napada.

“Kao saveznici”, kazala je nizozemska ministrica obrane Kajsa Ollongren prošlog tjedna. “Moramo ostati mirni i ne dozvoliti da njegova neprihvatljiva retorika diktira naš odgovor”.

NATO je, rekla je ona, spreman za svaki scenarij.

Evo pogleda na nekoliko situacija koje bi se mogle dogoditi i kako se zapadni saveznici pripremaju za njih.

Teroriziranje ukrajinskih civila

U ponedeljak ujutro, vrlo simboličnim potezom, ruski projektili su pogodili centar Kijeva tijekom jutarnje špice – prvi put da je ukrajinska prijestolnica gađana od lipnja.

Raketni napadi, rekao je jedan visoki diplomat iz središnje Europe, bili su „osveta za most“ misleći na prethodni napad na most koji povezuje poluotok Krim s Rusijom.

Ali neki stručnjaci strahuju da je u tijeku jedna šira kampanja.

Bombardiranje od ponedeljka palo je i na niz drugih ukrajinskih gradova, a napadi su nastavljeni i u utorak.

Čini se da su meta, rekli su ukrajinski dužnosnici, energetski objekti. S obzirom na zimu koja se nazire, takvi infrastrukturni objekti su od vitalnog značaja.

Cilj Rusije je, tvitao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, da stvori “nepodnošljive uvjete za civile”.

Analitičari su zabrinuti zbog toga što bi moglo biti sljedeće.

Heinrich Brauss, bivši pomoćnik glavnog tajnika NATO-a koji je ranije služio kao general-potpukovnik u njemačkoj vojsci, zabrinut je, kaže, zbog imenovanja Sergeja Surovikina, ruskog zapovjednika snaga u Ukrajini, imajući u vidu da se on smatra “apsolutno brutalnim i ne brine za civile niti civilnu infrastrukturu”.

Mogući odgovori kreću se od poziva na još oštrije nove sankcije – veleposlanik Poljske u EU Andrzej Sadoś pozvao je na nametanje novih kazni “što je prije moguće” – do davanja Ukrajini novih tipova sustava protuzračne obrane.

Njemačka je u ponedeljak priopćila je da će ubrzati isporuku naprednih sustava protuzračne obrane IRIS-T Kijevu, a Ukrajina će do studenog dobiti dva napredna raketna sistema zemlja-zrak proizvedena u SAD-u (NASAMS).

Kako je predviđeno da Kijev dobije još američkih sustava u budućnosti, ostaje nejasno kojim daljnjim sustavima protuzračne obrane može pristupiti u bliskoj budućnosti — i tko bi ih osigurao.

“Čitavoj Europi nedostaje ta sposobnost”, rekao je Brauss, bivši dužnosnik Njemačke i NATO-a, navodeći relativno mala ulaganja na kontinentu nakon hladnog rata u protuzračnu obranu.

Ukrajini su, kako je rekao, potrebni sustavi sposobni da pokriju cijelu regiju protiv napada krstarećim raketama i balističkim projektilima – ali ta sposobnost je vojno “teška” i “vrlo skupa”.

Čak i da ima više sustava, ukrajinsko rukovodstvo će morati odrediti koje će gradove, regije i objekte zaštititi.

Iz tehničke perspektive, rekao je Brauss, gotovo je “nemoguće zaštititi cijelu” Ukrajinu.

Sabotirati život Europljana

Malo je vjerojatno da će se Rusija direktno suprotstaviti NATO saveznicima, ali se čini da je Kremlj sve spremniji da tajno uništi sustave koji su u osnovi društava zemalja NATO-a.

Najprije je došlo do eksplozija na podmorskim plinovodima Sjeverni tok koji povezuju Rusiju i Europu – sabotažna zavjera sa sumnjivim otiscima prstiju Kremlja.

Zatim je tijekom vikenda netko presjekao kabele koji su održavali njemačke vlakove, podižući sumnju na još jednu moguću zavjeru Kremlja.

Drugi mogući scenariji sabotaže su, uznemirujuće, bezbrojni.

“Imamo puno plinovoda, nafte, imamo kabele za prijenos podataka”, rekao je latvijski premijer Krišjānis Kariņš.

“Jednostavno trebamo povećati vlastitu svijest o tome što bi moglo biti ranjivo”, rekao je on u telefonskom intervjuu, “a zatim ojačati obranu naše potencijalno ranjive infrastrukture”.

NATO je ranije ove godine priznao u ažuriranom strateškom dokumentu da bi takvi “hibridni napadi” mogli postati dovoljno ozbiljni da pokrenu klauzulu članka 5 vojnog saveza, koji kaže da je vojni napad na jednog saveznika napad na sve.

Govoreći u utorak, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima da je nakon incidenata na Sjevernom toku Savez “udvostručio” svoje prisustvo u Baltičkom i Sjevernom moru i da saveznici “povećavaju sigurnost oko ključnih postrojenja”.

Ipak, usprkos naporima proteklih godina da se poveća “otpornost” diljem NATO-a, stručnjaci i dužnosnici priznaju da su europske infrastrukturne mreže toliko ogromne – i često u vlasništvu privatnih kompanija – da su mogućnosti vlada ograničene.

Nacionalne vlasti mogu povećati patrole, na kopnu i na moru – čime se pojačava odvraćanje – ali čak ni tada nije izvedivo sve pratiti. Tu je i cyber-prijetnja, kao još jedna dimenzija.

“Vrlo je teško unaprijed procijeniti gdje i kako može doći do napada i donijeti zaštitne mjere”, rekao je Brauss. “Generalno”, dodao je, “svi smo ranjivi”.

Kupovina vremena

Dok Putin naizgled podiže ulog, stručnjaci kažu da on također vjerojatno pokušava kupiti vrijeme, nadajući se da će hladna zima promijeniti dinamiku sukoba i da će se Zapad na kraju umoriti od naoružavanja i financiranja Ukrajine.

“Putin je prešao s pristupa ‘kako ovo dobiti’ na pristup ‘kako izbjeći da ovo izgubim’, smatra Mark Galeotti, viši suradnik na Kraljevskom institutu u Londonu koji se godinama bavi pročavanjem ruske povijesti i sigurnosnih poslova. Po njemu je pristup ruskog lidera “strateško strpljenje”.

Putinov potez da privuče nekoliko stotina tisuća novih Rusa u borbu je dio ovog trika, tvrde stručnjaci.

“Cijela svrha ovoga je razmjena mrtvih tijela za vrijeme”, rekao je Hodges, bivši američki zapovjednik.

Zapadni lideri su svjesni da se Putin kladi na ratni zamor i visoke cijene energenata kako bi smanjio interes javnosti za podršku Ukrajini. Kao odgovor, u zapadnim zemljama postoji osjećaj da saveznici Ukrajine moraju razviti vlastitu dugoročnu strategiju i da i dalje smatraju Putina usprkos neuspjesima vitalnom prijetnjom.

“Problem je”, kaže jedan visoki zapadnoeuropski diplomat, “što je on još uvijek jak ili ima snažne sposobnosti na raspolaganju. Naš odgovor na nepredvidljivost može biti samo predvidljivost. To je ono što smo osigurali proteklih mjeseci”.

Promatrači Rusije su također upozorili da duga igra Moskve – bilo pod Putinom ili mogućim budućim režimom – može ići daleko izvan Ukrajine. Rusija ima dugu povijest poticanja nemira u inozemstvu, s posebnim fokusom na bivše sovjetske zemlje duž istočne granice EU-a.

“Vjerujem da moramo biti spremni za daljnju eskalaciju”, rekao je Daniel S. Hamilton, bivši američki dužnosnik koji je sada viši suradnik na Institutu za vanjsku politiku – SAIS.

Prijetnje apokalipsom

Govori se o mogućnosti nuklearnog rata – konceptu koji se donedavno činio nezamislivim.

Specijalisti upozoravaju da nuklearna bomba ostaje najmanje vjerojatna opcija za Moskvu, bilo da se radi o taktičkoj nuklearki s ograničenijom snagom, nuklearnoj bombi koja bi eksplodirala iznad vode kao demonstracija sile ili sveopćem nuklearnom napadu, prenosi Danas.

“Očigledno je da se razumljivo fokusiramo na nagovještaje nuklearne upotrebe”, rekao je Galeotti. “Mislim da smo daleko od toga”.

Umjesto toga, nuklearna retorika, prema dužnosnicima i stručnjacima, nudi taktiku zastrašivanja koja ima za cilj uplašiti ljude u Ukrajini i diljem NATO zemalja koje podržavaju Kijev.

Zapadni lideri usvojili su dvosmjerni pristup – ne dozvolite da nuklearna retorika diktira politiku Ukrajine i da istovremeno upozoravaju Moskvu na katastrofalne posljedice koje bi proizvele s bilo kojom nuklearnom akcijom.

“Ako Rusija može zaprijetiti nuklearnim oružjem kako bi osigurala teritorij koji je privremeno okupirala, onda smo svi – bilo tko od nas – podložni ucjenama”, rekao je Kariņš, latvijski premijer.

“Dakle, što dalje, Putine? Ruske trupe krenu u Moldaviju i prijete nuklearnim napadom? A onda vjerojatno može ići dalje i dalje.”

Konsenzus je da Washington mora preuzeti vodstvo u odvraćanju Putina da prekrši nuklearni tabu.

Velike zemlje poput Kine i Indije, koje pomažu da se ruska ekonomija održi na površini, također bi mogle igrati ulogu.

Nuklearni napad bi neizbježno šokirao ionako drhtavi međunarodni sustav i globalnu ekonomiju, nešto što bi čak i ruski saveznici željeli izbjeći.

Dosad su američki dužnosnici ostali namjerno nejasni u pogledu svog plana odgovora, što ukazuje da je Washington svoje mišljenje privatno prenio ruskim dužnosnicima. Očekivanja su da reakcija SAD-a ne bi uključivala njihov nuklearni arsenal, ali da bi svakako bila teška.

“Rusija će postati izoliranija u svijetu nego što je to ikad bila”, obećao je Biden u rujnu, ne iznoseći detalje.

“Nisam siguran da bismo odgovorili istom mjerom”, rekao je Hamilton iz SAIS-a. Ali ima “puno odgovora”, rekao je, koji bi “bili posljedični”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.