Prvi veliki, koordinirani val ruskih napada na elektroenergetsku infrastrukturu Ukrajine izveden je u četvrtak nakon skoro mjesec dana relativnog mira bar za te objekte, piše britanski BBC.
Premda je i posljednjih tjedana bilo povremenog ruskog gađanja ukrajinskih elektroenergetskih objekata, to je bila najduža takva pauza još od pokretanja masovnih napada na te ciljeve početkom listopada.
Dugo očekivani val napada u punom obujmu povodom prve godišnjice ruske invazije 24. veljače nije se ostvario, iako to, smatra BBC, vjerojatno govori više o očekivanjima medija, nego o stvarnoj strategiji Rusije.
Ali, primjetna je sve rjeđa priroda ruskih napada na infrastrukturu što zapadni dužnosnici smatraju znakom nedostatka precizno navođenog oružja – posebno projektila, potrebnih za izvođenje takvih napada s bilo kojom mjerom efikasnosti.
“Treba im vremena za prikupljanje više preciznog oružja prije nego što mogu izvesti napad u paketu”, rekao je jedan dužnosnik ovog tjedna.
Ukrajinska vojska je također postala prilično vješta u presretanju projektila i dronova, piše BBC. Preliminarni podaci ukazuju da je oboren značajan dio naoružanja koje je korišteno u četvrtak, uključujući više od 70 posto krstarećih projektila i polovica dronova.
Po riječima Valerija Zalužnjeg, glavnog zapovjednika ukrajinske vojske, još osam projektila je spriječeno u letu nečime što je opisao kao “organizirane protumjere”.
Ali jasno, sudeći po izvještajima iz cijele Ukrajine, ostali ruski projektili su našli i pogodili svoje ciljeve.
Neko oružje, kao što su protubrodske rakete dugog dometa Kh-22, koje se strmo obrušavaju na cilj s izuzetno velike visine, teško je presresti. Isto vrijedi i za protuzračnu raketu S-300 koja nije projektirana za napad na mete na zemlji, ali koju ruske snage u toj ulozi sve više koriste u posljednjih šest mjeseci u Ukrajini.
Što izbor oružja govori o taktici Moskve?
Vojni analitičari se već bave najnovijim podacima, tražeći što ruski izbor oružja pokazuje o taktici Moskve i njenim zalihama.
Prije masovnog napada u četvrtak, promatrači su se pitali hoće li Rusija ustrajati u strategiji koja izgleda kao da ne funkcionira jer, usprkos ogromnoj šteti koja je nanijeta ukrajinskoj elektroenergetskoj mreži u posljednjih šest mjeseci, ta zemlja nije pala na koljena i većina Ukrajinaca se odavno navikla na nestanke struje, neugodnosti i povremenu opasnost.
Ukrajinski inženjeri su uspješno održavali protok struje širom zemlje usprkos gubitku velikog broja transformatora, trafostanica i drugih ključnih komponenti infrastrukture.
U Kijevu i drugim gradovima ulična rasvjeta je nedavno ponovno upaljena, olakšavajući život pješacima koji su navikli kretati se u potpunom mraku pločnicima samo sa svjetlom svojih mobitela.
Ali, situacija je i dalje nesigurna i dužnosnici Ukrajine znaju da Rusija i dalje može nanijeti ogromnu štetu, mada je sada pitanje koliko dugo, zaključuje BBC.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.