Do 2030. godine u EU će trebati dodatnih 11 milijuna zdravstvenih i radnika za dugotrajnu skrb kako bi se zadovoljili zahtjevi koje sa sobom nosi starenje stanovništva, pokazuje izvješće koje je u četvrtak objavio Zajednički istraživački centar Europske komisije.

Veliki dio potreba za takvom radnom snagom sada osiguravaju domaći sustavi obrazovanja i osposobljavanja, ali sve veću ulogu imaju migracija i mobilnost radne snage unutar EU-a. Godine 2018. skoro dva milijuna zdravstvenih i radnika za dugotrajnu skrb nisu rođeni u zemlji u kojoj rade.

“Europa je kontinent koji stari i mora se pripremiti za sve veću potražnju za radnom snagom u dugotrajnoj skrbi. Naš zajednički izazov bit će osigurati pristupačnu, kvalitetnu dugotrajnu njegu i odgovarajuću radnu snagu”, izjavila je potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

Iako je broj stranih radnika u dugotrajnoj skrbi i zdravstvenoj zaštiti posljednjih godina rastao u EU-u i dosegnuo 13,2 posto ukupne radne snage u tom sektoru, taj je rast znatno manji nego u Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Državama. Osim toga taj rast u EU-u nije podjednako raspoređen, dvije trećine njih radi u samo pet država članica Njemačkoj, Italiji, Švedskoj, Francuskoj i Španjolskoj.

U izvješću se identificira nekoliko izazova koji, ako se riješe, mogu pomoći u poticanju mobilnosti i oslobađanju punog potencijala migracija iz trećih zemalja kako bi doprinijeli ublažavanju pritiska nedostatka radne snage u tim sektorima.

Autori izvješća preporučuju integriranje sadašnjih kanala migracije radne snage s konkretnijim razmatranjima za zdravstvo i sustave dugotrajne skrb, što bi moglo potaknuti migracije u oba smjera, donoseći koristi kako zemljama podrijetla, tako i odredišta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.