Zemlje članice Europske političke zajednice okupljaju se na drugom summitu u Moldaviji, a glavna tema bit će modaliteti solidarnosti s Ukrajinom.
Riječ je o neformalnoj političkoj grupaciji osnovanoj prošle godine s ciljem očvršćivanja odnosa za snažniju Europu te će u Moldaviji objediniti sve političke probleme s kojima se čelnici EPZ-a moraju nositi.
Trenutno, postoji bojazan i da bi Moldavija, država “stisnuta” između Rumunjske i Ukrajine, mogla biti sljedeća meta ruske agresije ukoliko bi Ukrajina ovaj rat izgubila, piše Deutsche Welle.
Dio zemlje koji je lojalan Rusiji, Pridnjestrovlje (Transnistrija), prije 30 godina proglasio je neovisnost od Moldavije i od tada je pod kontrolom tzv. ruskih “mirovnih trupa”. Unatoč ovom “zamrznutom” sukobu, Europska unija je pristala Moldaviji, zajedno s Ukrajinom, dati status kandidata za članstvo, koje će uslijediti – nekad.
Susret 47 šefova država i vlada na vinskom dobru Castel Mimi bavi se temom rata Rusije protiv Ukrajine, proširenjem EU-a i intenziviranjem međusobne suradnje europskih država, osim Rusije i s njom povezane Bjelorusije.
Nakon osnivačkog summita u Pragu u listopadu prošle godine, sudionici su rekli da je ovaj novi komunikacijski format koristan. Njemački kancelar Olaf Scholz je na sastanku Vijeća Europe na Islandu u svibnju pohvalio EPZ kao uspješan forum jer tu šefovi država i vlada mogu razgovarati jedni s drugima bez pritiska da se formalne odluke stave na papir.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je zamislio format, pun je, naravno, optimizma i patetike. U Pragu je rekao da EPZ služi kao instrument za sprječavanje “građanskih ratova i rastućih problema ujedinjene Europe”.
S više realizma novom formatu pristupaju čelnici zemalja koje bi rado u EU. Tako je primjerice albanski premijer Edi Rama upozorio da EPG ne smije postati samo još jedna čekaonica za kandidate za ulazak u Uniju.
Pristupni pregovori morali bi se nastaviti bez obzira na ovaj novi forum. Jednako kao i Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, i Albanija pregovara o pristupanju Europskoj uniji. Bosna i Hercegovina je samo kandidat za takve pregovore. Kosovo i Gruzija su korak dalje kao potencijalni kandidati za pristupanje.
Kancelar Olaf Scholz želi ubrzati spori pristupni proces, kako je objasnio u svom uvodnom govoru u Europskom parlamentu početkom svibnja. Za to je, međutim, prije toga potrebna reforma same EU, navodi Deutsche Welle.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare