Kako bi SAD mogao prisilno ponovno otvoriti Hormuški tjesnac i koji su rizici?

Iranska kontrola nad tjesnacem, kroz koji inače prolazi petina svjetske trgovine naftom, daje Teheranu značajnu prednost koju Trump razumije, što je podiglo cijene nafte na više od 100 dolara po barelu. Američki predsjednik rekao je da je spreman dati priliku diplomaciji, iako se bombardiranje Irana nastavlja. Također je u nedjelju izjavio da želi “uzeti naftu u Iranu”.

Trump ima dvije vojne opcije za otvaranje tjesnaca: zauzimanje teritorija ili raspoređivanje snažne pomorske prisutnosti u plovnom putu. Čak i ograničena kopnena operacija koja se razmatra nosi rizik velikog broja žrtava koji bi mogao ugroziti predsjednički mandat, upozoravaju stručnjaci. Za Iran bi prisutnost stranih vojnika na tlu bila crvena linija, piše The Guardian.

Emma Salisbury, viša suradnica u programu nacionalne sigurnosti na Institutu za istraživanje vanjske politike, rekla je da vjeruje kako Trump neće moći odoljeti eskalaciji sukoba zauzimanjem jednog od iranskih otoka u Zaljevu.

“Dosad je u svakom trenutku išao dalje i ne vidim zašto bi sada bilo drugačije. Iskoristit će vojnike ako su dostupni”, rekla je. “Mislim da će to završiti jako loše i da će biti mnogo žrtava.”

Iran je, prema posrednicima, uputio prijetnju: spreman je bombardirati vlastiti teritorij kako bi ubio američke vojnike na svom tlu. Teheran je upozorio da je spreman uništiti vlastitu infrastrukturu kako bi pogodio invazijske snage, prema diplomatima uključenima u pregovore.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf u nedjelju je optužio SAD da javno traži pregovore dok istovremeno planira kopneni napad. “Naši ljudi čekaju dolazak američkih vojnika na tlo kako bi ih spalili i jednom zauvijek kaznili njihove regionalne saveznike”, rekao je Ghalibaf, koji se smatra vjerojatnim iranskim predstavnikom u eventualnim mirovnim pregovorima.

Polovica kontingenta od 5.000 marinaca, specijaliziranih za amfibijska iskrcavanja, stigla je na Bliski istok u subotu. Oko 2.000 padobranaca također bi uskoro trebalo stići.

Otok Kharg, mala iranska ispostava koja služi kao glavni izvozni terminal za naftu, najočitija je meta. Zauzimanje jednog ili više manjih otoka bilo bi lakši dio operacije, iako bi ovakve snage bile razvučene, kažu stručnjaci. Nakon toga bi nastupila prava opasnost jer bi Iran zasuo područje raketama, projektilima i napadima dronovima.

Broj vojnika daleko je manji od potrebnog za ozbiljnu kopnenu operaciju – oko 150.000 vojnika bilo je raspoređeno tijekom američke invazije na Irak 2003., a Iran je više nego tri puta veći. Američki mediji navode da treći nosač zrakoplova ide prema Bliskom istoku te da administracija razmatra slanje dodatnih 10.000 vojnika.

Trump također razmatra rizičniju i složeniju misiju: brzi upad na iranski teritorij radi zauzimanja zaliha visoko obogaćenog uranija, za koje se vjeruje da su zakopane na jednoj ili više lokacija koje su bombardirane prošle godine. To bi zahtijevalo specijalne snage.

“Možda zauzmemo otok Kharg, možda ne. Imamo mnogo opcija”, rekao je Trump za Financial Times. “To bi također značilo da bismo morali ostati tamo neko vrijeme.”

Kharg se nalazi duboko unutar Zaljeva, daleko iza Hormuškog tjesnaca, što dodatno otežava logistiku i povećava ranjivost američkih vojnika.

U samom tjesnacu nalazi se niz iranskih otoka koji kontroliraju plovni put, od kojih je najveći Qeshm. Tri manja otoka – Abu Musa, Veliki Tunb i Mali Tunb, na koje pravo polažu Ujedinjeni Arapski Emirati – čine okosnicu iranske kontrole nad prolazom.

Ruben Stewart, viši suradnik za kopneno ratovanje pri Međunarodnom institutu za strateške studije, rekao je da bi raspoređivanje snaga moglo biti samo demonstracija sile radi jačanja američke pregovaračke pozicije, jer bi bilo teško zadržati bilo koji otok dulje od nekoliko dana. “Moguće je da bi mogli izvršiti iskrcavanje na nekim od tih lokacija”, rekao je. “Ali čini se krajnje nevjerojatnim da bi to imalo ikakav stvarni vojni učinak.”

Kopnene operacije možda ni ne bi uklonile iransku prijetnju. Da bi se tjesnac otvorio za plovidbu dok napadi na brodove i dalje traju, bilo bi potrebno osiguravati trgovačke brodove pomorskom pratnjom, uz razminiranje i zračnu potporu.

Takva misija zahtijevala bi toliko ratnih brodova da bi SAD morao računati na saveznike poput Ujedinjenog Kraljevstva i europskih zemalja. SAD-u posebno nedostaje brodova za razminiranje. Zasad američka vojska tvrdi da nema resurse za zaštitu trgovačkih brodova.

Situacija bi se mogla dodatno zakomplicirati. Huti, pobunjenici u Jemenu, saveznici Irana, ušli su u sukob u subotu ispalivši rakete prema Izraelu. Mogli bi započeti napade na brodove koji prolaze kroz uski tjesnac na južnom ulazu u Crveno more, još jednu ključnu pomorsku rutu na Bliskom istoku, čime bi SAD bio suočen s osiguravanjem dvaju plovnih putova istovremeno.