Prema riječima Milice Tošić, istraživačice na Fizičkom fakultetu u Beogradu, lipanj, srpanj i kolovoz ove godine označeni su kao najtopliji u povijesti mjerenja, ne samo u regiji, nego i u svijetu.
Antropogeni faktor najveći je krivac za porast temperatura, izjavila je FoNetu Milica Tošić, istraživačica na Fizičkom fakultetu u Beogradu i naglasila da se očekuje i službena potvrda da je ovo ljeto najtoplije otkad se mjere u Srbiji.
Ovo ljeto tri toplinska vala
“Kada govorimo o porastu globalne temperature za gotovo 1,5 stupanj, malo zvuči, ali kada pogledate ljeto koje smo imali, ispunjeno ekstremnim događajima, već sada možemo potvrditi da smo ovog ljeta imali tri toplinska vala“ istaknula je Tošić.
1,5 stupnjeva – 30 godišnji prosjek
Prag zagrijavanja od 1,5 C može biti zbunjujući, pa pogledajmo pobliže što to znači. U Pariškom sporazumu o klimi zemlje diljem svijeta pristale su raditi na zadržavanju globalnog zatopljenja ispod 1,5 C, no to se odnosi na promjenu temperature u prosjeku tijekom razdoblja od 30 godina. Za ograničavanje utjecaja prirodnih fluktuacija iz godine u godinu koristi se 30-godišnji prosjek.
Do sada je Zemlja prešla taj prag samo jednu godinu. Međutim, to je još uvijek vrlo zabrinjavajuće. Proučavamo vremenske obrasce koji uključuju toplinu. Čini se da je svijet na putu da prijeđe 30-godišnji prosječni prag od 1,5 C u roku od 10 godina, piše The Conversation.
Tošić predviđa da će budućnost biti obilježena slijedom ekstremnih događaja, bilo da se radi o ekstremno vrućim razdobljima, ekstremno sušnim razdobljima ili razdobljima s ekstremno obilnim oborinama.
“Kada imamo manjak oborina i opet jako duga razdoblja s jako visokim temperaturama, ono što iz toga odmah možemo zaključiti je da slijedi suša”, pojasnila je Tošić za N1 Srbija.
Tri faze suše
Ona se, kako je precizirala, najprije manifestira kao meteorološka suša, koja zatim prelazi u hidrološku sušu, odnosno u poljoprivrednu sušu, što izravno pogađa domaću poljoprivredu.
Tošić je ocijenila i da je Beograd postao urbani otok topline te da su dijelovi grada koji se brzo zagrijavaju zbog sve veće količine betona u gradu samo nastavili grijati i održavati tu toplinu tijekom noći.
To onda utječe na supervisoke temperature i tropske noći, objasnila je i upozorila da će se ti prostori nastaviti još više zagrijavati, ako se nastavi smanjivanje zelenih površina u pojedinim dijelovima grada i ako bude još više betona.
Prema njezinim riječima, trenutno ne postoji umjetni mehanizam koji može izvući stakleničke plinove iz atmosfere.
“Zapravo možemo učiniti vrlo malo da smanjimo temperaturu. Ono što se može dogoditi je da temperatura oscilira, ako idućih godina prijeđemo na održivu i zelenu energiju, ili da temperatura i klima ostanu na razini na kojoj su sada”, rekla je Tošić.
Ono što se može učiniti jest donijeti sustavna rješenja na globalnoj razini, ocjenjuje Tošić, koja kaže da se moraju ujediniti svi donositelji odluka, prije svega – političari: “Na globalnoj razini mora prestati korištenje fosilnih goriva i ogromne emisije plinova s efektom staklenika”, rekla je Tošić.
Toplina postaje globalni problem
Nekoliko je zemalja doživjelo rekordnu vrućinu diljem Amerike, Afrike, Europe i Azije 2024. U Meksiku i Srednjoj Americi, tjedni dugotrajne vrućine koji počinju u proljeće 2024. u kombinaciji s dugotrajnom sušom doveli su do ozbiljne nestašice vode i desetaka smrtnih slučajeva.
Ekstremne vrućine pretvorile su se u tragediju u Saudijskoj Arabiji, jer je više od 1000 ljudi na hadžu, muslimanskom hodočašću u Meku, palo i umrlo. Temperature su dosegle 51,8 stupanj celzij u Velikoj džamiji u Meki 17. lipnja.
Bolnice u Karachiju u Pakistanu bile su pretrpane usred višetjednih velikih vrućina, čestih nestanaka struje i nestašica vode u nekim područjima. Susjedna Indija nekoliko dana u travnju i svibnju bila je suočena s temperaturama oko 49 stupnja koje su utjecale na milijune ljudi, od kojih su mnogi bili bez klima uređaja.
Japan je izdao upozorenja na toplinski udar u Tokiju i više od polovice svojih prefektura jer su temperature početkom srpnja porasle do rekordnih visina, pisao je The Conversation.
Veliki dijelovi Europe patili su od dugotrajnog toplinskog vala dok su se Ljetne olimpijske igre 2024. pripremale za otvaranje u Parizu krajem srpnja.
Veza s klimom: Ovo nije “samo ljeto”
Iako su toplinski valovi prirodni dio klime, jačina i opseg toplinskih valova do sada u 2024. nije “samo ljeto”.
Znanstvena procjena žestokog toplinskog vala u istočnom dijelu SAD-a u lipnju 2024. procjenjuje da je tako jaka i dugotrajna vrućina dva do četiri puta vjerojatnija da će se danas dogoditi zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek nego što bi bila bez njih.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!