Ministrica vanjskih poslova Katalonije Merixel Serret razgovarala je u Točki na tjedan s Milom Moralić.
Posjetili ste Zagreb i Dubrovnik u okviru svojih napora da katalonski postane službeni jezik EU-a. Očekujete li podršku hrvatskih kolega za ovu inicijativu za koju su pregovori već u tijeku?
Od trenutka kada je španjolska vlada iznijela prijedlog da katalonski, baskijski i galicijski postanu službeni jezici na razini EU-a, katalonska vlada nastoji dati punu podršku ovom prijedlogu, pružamo odgovore i pokušavamo izgraditi povjerenje glede ovog prijedloga u različitim zemljama. Ne fokusiramo se na konkretne zemlje, ne tražimo ih odmah za potporu. Znamo da ta odluka mora biti donesena na Vijeću, da postoji procedura i zabrinutosti na koje treba odgovoriti i da se donose različita izvješća, no nastojimo odgovoriti zašto nam je ovaj prijedlog važan i zašto postoji taj dugotrajan zahtjev govornika katalonskog jezika. Vrijedi znati da je prvi parlament koji je potvrdio ovaj zahtjev bio parlament Balearskih otoka, bilo je to 1987. godine, dakle jednu godinu nakon što je Španjolska ušla u EU. Posrijedi je zahtjev svih govornika katalonskog jezika, trenutačno ih je više od 10 milijuna, što znači da je katalonski jedan od najvećih jezika u Europi. Nadalje, katalonski je jezik kroz povijest imao poseban službeni status u Španjolskoj, pa smo imali presedane i u odnosu s europskim institucijama. Od 2005. ili 2006. godine imamo administrativne sporazume s Europskom komisijom pa se Katalonci europskim institucijama mogu obratiti na katalonskom. Smatramo da su svi ovi presedani, dugotrajan zahtjev te poseban status katalonskog jezika u Španjolskoj i pravnom okviru čvrsti argumenti za ovaj prijedlog. Nadalje, mislimo da ako katalonski postane službeni jezik, bit će to nešto pozitivno ne samo za 10 milijuna Katalonaca u pogledu njihova odnosa s europskim institucijama nego će to biti dobro i za europski projekt. Osnažit će se veza s 10 milijuna govornika katalonskog, što će osnažiti i europsku kulturu te doprinijeti raznolikosti, bogatstvu i pluralizmu u cijeloj Europi.
Španjolska ima novu vladu nakon što su se katalonske stranke pridružile PSOE-u. Na mnogim mjestima i dalje traju prosvjedi zbog toga i amnestije stranačkih čelnika koji su godinama bili u egzilu. Smatrate li da je ova vlada dovoljno snažna za sve ove izazove?
Posljednjih tjedana traju pregovori između Socijalističke stranke i katalonske vlade, stranke Esquerra Republicana i Socijalističke stranke te drugih poput Junts per Catalunya. Vrlo smo zadovoljni konačnim sporazumom za koji smatramo da pruža nužnu stabilnost novoj vlasti. Amnestija i osnaživanje pregovora između katalonske i španjolske vlade te ovaj korak naprijed kako bi se našlo političko i demokratsko rješenje sukoba, ali i svi gospodarski aspekti ovog sporazuma utiru put za nastavak rada u okviru povjerenja i kapaciteta da se osigura stabilnost, kao što sam rekla, te da se nastavi raditi na rješavanju političkog sukoba, ali i na guranju progresivnih politika i svih ulaganja koje naše društvo treba kako bi se suočilo s izazovima pred nama, od klimatskih promjena preko demografije, digitalizacije, nužnih ulaganja do socijalnih politika za borbu protiv nejednakosti. Dakle, na svemu ovome trebamo raditi istovremeno i mislimo da je ovaj sporazum pozitivan za sve strane.
A koje sljedeće korake treba poduzeti u postupku amnestije? Jesu li ljudi i dalje pod istragom i u zatvoru? I očekujete li radikalizaciju u Španjolskoj nakon ovog sporazuma?
Kada govorimo o zakonu o amnestiji, treba uzeti u obzir da to nije napravljeno spontano. U posljednje četiri godine katalonska i španjolska vlada pregovaraju. Dogovor je da se provede takozvana dejudicijalizacija, dakle da se politički sukobi maknu sa sudova i iz pravosudnog sustava te da se smjeste u političku arenu, gdje su oduvijek i trebali biti. A amnestija je završni korak da se okonča kriminalizacija i pravosudni progon pokreta za neovisnost. Započeli smo s pomilovanjima zatvorenika nakon revizije i reforme španjolskog kaznenog zakona. A sada ova amnestija mora pomoći da se okonča represija i kriminalizacija te da se uspostavi novi okvir za političke pregovore. Vrlo smo predani tomu da ovaj zakon o amnestiji bude strogo u okviru španjolskog Ustava te europskih, međunarodnih i španjolskih zakona. Sigurni smo da će ovaj zakon o amnestiji u okviru vladavine prava biti i nužan korak da se pronađu rješenja i osigura stabilnost kako bismo se mogli uhvatiti u koštac s političkim sukobom kroz politiku i demokratska sredstva. Zato smo toliko predani i uvjereni da je to najbolji korak.
Kako se to riješilo sa zakonske strane? Bi li se novi referendum također smatrao protuzakonitim ili se to više nikada ne bi dogodilo?
Kao što sam rekla, uz zakon o amnestiji možemo ojačati pregovore i fokusirati se na rješenje političkog sukoba, jer politički sukob i dalje postoji, radi se o političkom sukobu koji ima korijen u demokraciji i suverenosti te moramo upamtiti da je španjolski ustavni sud donio odluku kojom se ukinuo ustavni način za rješavanje ovog odnosa između Katalonije i Španjolske. Dakle, trebamo riješiti ovaj politički sukob. Mislimo da je najbolji način, a to traži i velika većina katalonskog društva posljednjih godina… Nakon nekoliko provedenih anketa i istraživanja, 70 % Katalonaca zahtijeva da politički sukob bude riješen glasovanjem katalonskog naroda, koji mora odlučiti o političkoj budućnosti našeg društva i zemlje. Zato mislimo da se u ovim pregovorima između dviju vlada trebamo usredotočiti na to i kako iznijeti konkretne prijedloge rješenja kojim će se omogućiti Kataloncima da na referendumu odluče o svojoj političkoj budućnosti.
Dakle, ako sam dobro shvatila, 70 % Katalonaca ne želi da se ovo riješi dogovorom sa središnjom vladom, nego na referendumu?
Ono što narod želi i ono čemu smo mi predani jest to da se Kataloncima pruži prilika da odluče, a najbolji način za to je putem konsenzusa, tako da njihove glasove, njihovu volju poštuju obje strane. Zato smo u posljednje četiri godine predani tomu da se ojača prostor za pregovore između obiju vlada kako bi se našao politički konsenzus o rješenju ovog sukoba i omogućilo Kataloncima da odluče o svojoj budućnosti tako da sve strane poštuju rezultat pa da možemo nastaviti graditi budućnost u kohezivnom društvu.
Očekujete li novi referendum i kada? Imate li vremenski okvir?
Nećemo određivati rok. Prema sporazumu sa Socijalističkom strankom, u sljedećem zakonodavnom razdoblju moramo se fokusirati na to i iznijeti prijedloge te realizirati sposobnost Katalonaca da odluče o svojoj budućnosti. Predani smo tomu, to nam je glavni cilj i na to ćemo usmjeriti svoje napore u narednim mjesecima i godinama.
Kada govorimo o javnom mnijenju u Kataloniji, pogledamo li ankete, 70 % građana želi referendum. Kakvu neovisnost želite, je li rješenje sličnom onom u Quebecu i dalje na stolu?
Katalonska vlada i njezin predsjednik Aragonès prije 1 g. su predstavili takozvani “sporazum o jasnoći”, što znači da u Kataloniji želimo postići konsenzus i iznijeti ga na pregovorima između obiju vlada, španjolske i katalonske. Za početak smo angažirali skupinu stručnjaka da nađu način kako prenijeti ovaj konsenzus od 70 % koji se proteže cijelim našim društvom, među ljudima različitih ideologija i neovisno o tome podržavaju li nezavisnost… U ovoj skupini su stručnjaci na različitim pozicijama glede nezavisnosti i referenduma. Nakon godinu dana izradili su izvješće s različitim prijedlozima. Vlada se odlučila za prijedlog koji je sličniji škotskom modelu, dakle odnosi se na usuglašen referendum. No sada želimo širu raspravu s različitim političkim strankama kako bismo u raspravu uključili različite političke grupacije, ideologije i stavove. Uključit ćemo i društvene dionike – gospodarske, kulturne… Tako ćemo barem pokušati postići konsenzus, dogovor u katalonskom društvu pa ćemo taj dogovor iznijeti tijekom pregovora sa španjolskom državom te, kao što sam rekla, postići konsenzus i iznijeti prijedlog kako bi Katalonci mogli glasovati.
Traje vrlo snažna politička kampanja u EU-u koja ističe da je u Španjolskoj prekršena vladavina prava. Koji je vaš odgovor na to? Je li Španjolska trenutačno doista najvećih problem u EU-u?
Mislim da Španjolska nije problem za Europsku uniju. I, kao što sam već rekla, ovaj sporazum predstavlja upravo suprotno, sporazum za pronalazak rješenja, za stvaranje stabilnosti, izgradnju političkog načina i osnaživanje demokratskih načela za rješavanje političkog sukoba. Posljednjih smo godina u pogledu katalonskog sukoba vidjeli stavove Vijeća Europe i nekih izvjestitelja UN-a koji su osuđivali kršenja ljudskih prava prilikom kriminalizacije i kaznenog progona političkih činjenica u pogledu pokreta za neovisnost i referenduma održanog 1. listopada 2017. Držimo da je sporazum o amnestiji prvenstveno demokratski sporazum jer su se sile u parlamentarnom sustavu udružile kako bi postigle dogovor i glasovale o novom predsjedniku vlade, što je normalno u našim europskim demokracijama. I kao što sam već rekla, ovaj zakon mora biti strogo unutar međunarodnog, europskog i španjolskog pravnog okvira te španjolskog ustavnog okvira. Dakle, to nije prijetnja vladavini prava ni Europi, naš je stav upravo suprotan, radi se o koraku naprijed, a amnestija je alat koji se koristio i u Europi nekoliko puta nakon II. svjetskog rata kako bi se lakše riješili politički sukobi, doprinijelo stabilnosti za nastavak rada na demokratskim i političkim rješenjima. Smatramo da je ovo novi slučaj u Europi kad će amnestija biti iskorištena kako bismo našli politički i demokratski način za rješavanje političkog sukoba. A, kao što sam već rekla, to je dobar alat za rješavanje političkih sukoba i mislimo da je to dobro za naše demokracije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
