Neočekivana žrtva rata na Bliskom istoku: Država od 170 milijuna ljudi ostaje bez nafte i plina

Nakon tjedana racionalizacije, vlada u Dhaki teško pronalazi rješenje i sve je zabrinutija zbog mogućnosti da ostane bez goriva, rekli su izvori za The Telegraph.

Međutim, južnoazijska država nije jedina koja se suočava s rastućom energetskom krizom.

Zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca usporila je industrijska proizvodnja u Indiji. Istodobno Filipini, Australija i Novi Zeland uvode racionalizaciju sve manjih zaliha goriva, dok Južna Koreja razmatra ograničenja javne potrošnje.

U nekim slučajevima države su bile prisiljene započeti pregovore s Kinom o uvozu goriva, pri čemu Peking koristi krizu za jačanje svog utjecaja.

Prognoze sugeriraju da bi nestašice mogle pogoditi i Veliku Britaniju već za dva tjedna ako se američka vojna operacija u Iranu nastavi.

Ipak, očekuje se da će Bangladeš, zemlja s 170 milijuna stanovnika, prvi ostati bez zaliha. Oko 80 posto sirove nafte i naftnih derivata koji prolaze kroz Hormuški tjesnac izvozi se u Aziju, kao i gotovo 90 posto ukapljenog prirodnog plina.

"Vlada postaje sve očajnija"

Bangladeš uvozi 95 posto svojih potreba za naftom i plinom, pri čemu dvije trećine dolazi iz zemalja Zaljeva poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Iraka.

Ovaj mjesec zemlja je uvezla oko 170.000 tona sirove nafte i dizela, što je znatno manje u odnosu na 332.000 tona u istom razdoblju prošle godine, budući da su isporuke sirove nafte gotovo potpuno presušile.

"Vlada postaje sve očajnija, ne zna što učiniti ni kako planirati", rekao je zapadni izvor upoznat sa situacijom.

Krajem ožujka Bangladeš je imao oko 80.000 tona sirove nafte u svojoj rafineriji Eastern Refinery, što je bilo dovoljno za otprilike 17 dana potrošnje. Zalihe dizela i benzina također su na minimumu.

Zemlja ima poteškoća u osiguravanju novih količina sirove nafte, a vlasti ubrzano traže nove izvore rafiniranih proizvoda poput dizela i loživa ulja.

Dužnosnici su od Sjedinjenih Država zatražili odobrenje za uvoz 600.000 tona ruskog loživa ulja, a primili su i 60.000 tona iz Indonezije. Cijena će vjerojatno biti znatno viša nego prije rata.

Indija je bila ugovorila isporuku 60.000 tona dizela Bangladešu u prvoj polovici godine, no zbog vlastitih problema s opskrbom Dhaka se morala boriti da se ta obveza ispuni.

Putnici odustaju od putovanja

U glavnom gradu Dhaki vozači satima čekaju u redovima na benzinskim postajama, sveučilišta su zatvorena, a državnim službenicima naređeno je da tijekom dana smanje potrošnju električne energije.

"U ovom redu sam četiri sata i još ne znam hoću li dobiti gorivo", rekao je taksist Abul Kalam. "Ako se vratim kući praznih ruku, moja obitelj večeras neće jesti. Tako je jednostavno."

Putnici odustaju od putovanja, dostavljači stoje uz svoja vozila, a javni prijevoz u dijelovima glavnog grada je prorijeđen. Nestašice su svakodnevni život dovele gotovo do zastoja u jednom od najprometnijih gradova na svijetu.

Izvor iz naftne industrije naveo je da bi Bangladešu moglo preostati još samo "10 do 21 dan ključnih zaliha goriva".

Unatoč zabrinjavajućim podacima, ističe se da se očekuju nove pošiljke, što znači da iscrpljivanje zaliha nije neizbježno.

Poznavatelji industrije i radnici u transportu tvrde da neformalni karteli dodatno pogoršavaju krizu preusmjeravanjem zaliha i zadržavanjem goriva izvan tržišta.

"Već sada postoji snažan pritisak na dostupnost goriva. Ako se rat u Iranu nastavi i opskrba ostane poremećena, Bangladeš bi se u roku od nekoliko tjedana mogao praktički zaustaviti", rekao je visoki dužnosnik.

Vlada, međutim, tvrdi da nestašice nema. Ministar energetike Iqbal Hasan Mahmud Tuku rekao je u ponedjeljak u parlamentu da su zalihe stabilne. "Želim jasno reći da u ovom trenutku nema nestašice goriva u Bangladešu. Štoviše, povećali smo opskrbu u odnosu na prošlu godinu", rekao je.

Ministar je za situaciju okrivio povećanu potrošnju, navodeći da motociklisti kupuju tri do četiri puta više goriva nego inače, dok je prodaja na nekim benzinskim postajama gotovo udvostručena.

Vlada je pokrenula nacionalnu akciju protiv ilegalnog skladištenja goriva i nudi nagrade za informacije o gomilanju zaliha.

U Indiji je nestašica plina dovela do pada proizvodnje na najnižu razinu u četiri i pol godine.

Tamošnje ministarstvo nafte i plina bilo je prisiljeno demantirati tvrdnje da bi zalihe mogle nestati već tijekom tjedna.

Dužnosnici su poručili da New Delhi ima zalihe dovoljne za 60 dana kako bi spriječio paničnu kupnju potaknutu glasinama.

U Južnoj Koreji vlada razmatra uvođenje ograničenja vožnje za građane, prvi put od Zaljevskog rata 1991. godine.

Zemlja oko 70 posto svojih potreba za gorivom uvozi s Bliskog istoka.

Filipini i Vijetnam također su izloženi krizi

Tvrtke se potiču da nagovore zaposlenike na smanjenje korištenja automobila kako bi se smanjio pritisak na opskrbu.

Vlasti su također morale upozoriti građane da ne gomilaju plastične vreće za smeće jer ne postoji rizik od nestašice, unatoč strahovima.

Ministar energetike Kim Sung-wha rekao je da više od polovice lokalnih vlasti ima zalihe za više od šest mjeseci te da će u najgorem slučaju biti dopušteno korištenje običnih vreća za otpad.

Filipini i Vijetnam također su izloženi krizi jer više od 80 posto sirove nafte uvoze iz zemalja Zaljeva.

Vijetnam najveći dio opskrbe dobiva iz Kuvajta. Uvoz sirove nafte u ožujku je gotovo prepolovljen u odnosu na prethodni mjesec, a zemlja nije uspjela nadoknaditi te količine iz drugih izvora.

Strateške zalihe mogle bi potrajati oko tri tjedna.

Najbliži izvor dizela je Kina, no Peking je početkom mjeseca zabranio izvoz naftnih derivata.

Ipak, prema podacima Bloomberga, kineski tanker je tijekom vikenda isporučio 100.000 tona destiliranih goriva Vijetnamu.

Johannes Rauball iz analitičke tvrtke Kpler rekao je da Kina u krizi vidi priliku za jačanje utjecaja nad susjedima poput Vijetnama i Filipina.

"Kina izvozi dizel i rafinirane naftne proizvode u zemlje poput Filipina i Vijetnama kroz bilateralne državne aranžmane, čime jača svoj utjecaj nad susjedima s kojima već ima teritorijalne sporove", rekao je.

Filipini su prošlog utorka postali prva zemlja koja je proglasila nacionalno energetsko izvanredno stanje.

Ta zemlja, koja je gotovo u potpunosti ovisna o nafti iz Zaljeva, ima zalihe za nešto više od mjesec dana, oko 40 dana, zbog čega je vlada započela pregovore s Pekingom.

U Kambodži je zatvorena trećina benzinskih postaja

Primila je dva kineska tankera s ukupno 260.000 tona dizela i ima zalihe za još oko šest tjedana. Poput Bangladeša, traži i isporuke iz Rusije, no početna pošiljka od 700.000 barela dizela pokrila bi tek nekoliko dana.

Japan je prošlog tjedna započeo najveće oslobađanje strateških rezervi u svojoj povijesti, 80 milijuna barela nafte, što bi trebalo trajati oko 45 dana.

U Mjanmaru vojnici patroliraju ulicama s razglasima i pozivaju građane da ostanu kod kuće i izbjegnu paničnu kupnju. Mnogi su prisiljeni satima čekati u redovima na benzinskim postajama, koje često ostaju bez goriva. Vojna vlast uvela je sustav racionalizacije prema parnim i neparnim registarskim oznakama. U Kambodži je zatvorena trećina benzinskih postaja.

Istodobno, Iran očito profitira od rasta cijena energenata, pri čemu je cijena nafte dosegnula 116 dolara po barelu.

Anonimni izvor, kojeg citira Economist, navodi da Islamska Republika izvozi do 2,8 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda dnevno, jednako ili više nego prije rata.

Velik dio tog izvoza završava u Kini, koja ga razmjenjuje za robu potrebnu Iranu ili uplaćuje novac na mrežu računa koji zaobilaze sankcije.

Procjenjuje se da je između šest i sedam milijardi dolara premješteno s poznatih računa na druge lokacije kako bi se zaštitilo od posljedica rata.

Ti novi računi često se nalaze u istočnoj Aziji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Gruziji, Italiji i Rumunjskoj