Čelnici Skupine vodećih industrijaliziranih zemalja (G7) počinju u petak trodnevni summit u sjeni pandemije koronavirusa na kojem će razgovarati o globalnom oporavku, pravednoj raspodjeli cjepiva protiv covida-19 i klimatskim promjenama. 

Prvi dan čelnici bi trebali razgovarati o oporavku od pandemije, usredotočujući se na pitanja poput donacija cjepiva protiv covida-19 i financijske pomoći za izgradnju pogona za proizvodnju cjepiva širom svijeta, piše njemačka agencija dpa.

Navečer čelnici sa svojim partnerima putuju u Eden Project – niz bio-kupola koje stvaraju okružje prašume. Ondje će prisustvovati prijemu kod kraljice Elizabete, nasljednika princa Charlesa i njegova sina princa Williama i njegove supruge Kate.

U subotu će razgovarati o otpornosti gospodarstva i vanjskoj politici. Dolaze predstavnici država gostiju i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, a Indija će se priključiti virtualno.

Četvrta je rasprava posvećena zdravlju, a virtualno će se obratiti Melinda French Gates i glavni znanstveni savjetnik Ujedinjenog Kraljevstva Patrick Vallance.

U nedjelju će teme biti klima i priroda i bit će prikazana unaprijed snimljena videoporuka prirodnjaka Davida Attenborougha. Razgovarat će se i o otvorenom društvu i summit treba završiti zajedničkim priopćenjem. Britanski premijer Boris Johnson domaćin je trodnevnog summita u priobalnom selu Carbis Bayu.

Bit će to prvi fizički sastanak čelnika u ovom formatu u dvije godine, nakon što su se čelnici G7 prošle godine zbog pandemije sastali virtualno.

To je prvi veći međunarodni summit za američkog predsjednika Joea Bidena kojemu će prisustvovati u sklopu jednotjednog putovanja po Europi, i posljednji za njemačku kancelarku Angelu Merkel.

G7 čine Sjedinjene Države, Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan. Prisustvuju i predstavnici Europske unije.

Ove godine će nekim dijelovima summita prisustvovati Južna Koreja, Južna Afrika i Australija. Indija, također pozvani gost, virtualno će sudjelovati na dijelu summita.

Osporavani klub

Od 1999. godine, kada su zaredale financijske krize, G8 je kritiziran kao “klub bogatih”, podsjeća agencija AFP.

Velike sile od tada se sastaju s novim gospodarstvima u usponu, među kojima su Kina, Brazil i Južnoafrička Republika u novom forumu nazvanom G20.

Prosvjedi

Godine 20021. samit u talijanskom gradu Genovi protekao je u silovitim sukobima prosvjednika antiglobalista i pripadnika sigurnosnih snaga i tada je mladi Talijan ubijen metkom što ga je ispalio talijanski karabinjer, a više od 500 osoba bilo je ranjeno.

I drugi samiti bili su praćeni prosvjedima i strogim mjerama policijske zaštite.

Ove godine policija je odredila četiri mjesta u kojima se mogu okupljati prosvjednici: Plymouth, Falmouth, Truro et Exeter, uz velik broj pripadnika policijskih snaga. No više udruga već je naglasilo da će bojkotirati ta mjesta i da im je cilj u najvećoj mogućoj mjeri remetiti rad u Carbis Bayu.

Oko 6.500 policajaca mobilizirano je za samit, od kojih je 5000 stiglo iz drugih dijelova zemlje, a u pomoć je spremna priskočiti i vojska.

Nekih tisuću policajaca smješteno je na brodu MS Silja Europa, usidrenom u Falmouthu, koji uobičajeno plovi Baltičkim morem. Na svojoj mrežnoj stranici, estonska kompanija Tallink opisuje ga “kao najveći i najljepši kruzer” u zoni.

No  policajci neće moći koristiti wellness na brodu zbog strogih mjera u pandemiji covida.

Rusija suspendirana

Godine 2014. Rusija je suspendirana iz G8 pošto je pripojila ukrajinski poluotok Krim i sankcije su uvedene protiv Moskve. Samit G8 koji je bio predviđen te godine u Rusiji je otkazan, a G8 ponovno je postao G7.

Američki predsjednik Donald Trump zagovarao je povratak Rusije ali u tome ga partneri nisu podržali. Trumpov nasljednik Joe Biden treba se prvi put sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 16. lipnja u Ženevi.