Ukrajina je znala da Rusija planira ljetnu ofenzivu, ali ne i gdje će ona započeti. To je postalo jasno 10. svibnja, kad su ruske snage prodrle u pogranično područje sjeverno od drugog najvećeg ukrajinskog grada Harkiva.
Od tada su zauzeli brojna sela nedaleko od granice i pokušavaju se probiti naprijed dok ukrajinske snage, uz osjetno manje naoružanja i ljudstva, pokušavaju poduprijeti oslabljenu liniju bojišnice, prenosi BBC.
Ugodno iznenađeni napretkom, Rusi nakon što su vidjeli relativno loše stanje ukrajinske obrane, možda imaju i daleko ambicioznije planove od prvotnih – rastezanja ukrajinske obrane i osvajanje što većeg područja regije Harkiv. Sad je moguće da čak padne i sam grad Harkiv!
Ruski predsjednik Vladimir Putin već neko vrijeme govori o uspostavi neke vrste “sanitarne zone” koja bi zaštitila južnu regiju Belgoroda od napada bespilotnim letjelicama ili raketama. Uz to, Rusija bi mogla planirati daljnji prekogranični prodor prema sjeverozapadu.
Zato se Moskva glasno hvali napretkom u svim smjerovima. To bi moglo uključivati guranje dublje u Ukrajinu, bilo da se Kijev prisili da odvrati snage od najžešće crte bojišnice u istočnom Donbasu ili da zauzme sve više teritorija. Analitičari sad vjeruju da je glavni cilj stvaranje tampon zone.
No, ruske snage se također guraju prema selu Liptsi, dvadesetak kilometara od sjevernog predgrađa Harkiva, što ostavlja sasvim realnu mogućnost da ga Rusi pokušaju osvojiti. Pitanje je samo jesu li spremni na velike gubitke, što u rizik dovodi druge njihove položaje. Zato se čini da će prije napraviti obruč oko Harkiva, posebno jer imaju još uvijek veće mogućnosti dugotrajnijeg ratovanja nego što ga imaju Ukrajinci.
Primjerice, ako je bilo potrebno oko 80.000 ruskih vojnika da zauzmu razorenu i bitno slabiju Avdiivku, puno veći grad poput Kharkiva zahtijevao bi brojke koje Rusija nema. Trenutno, na ruskoj je strani u regiji Harkiv oko 30.000 vojnika.
Moskva zato, navodi ISW, kao glavni cilj ljetne ofenzive ima proširenje prodora u Donbasu, s ciljem presjecanja opskrbnih linija i otvaranja rute na sjever i jug. Cilj je bio i ono što se ostvarilo, da ukrajinske trupe koje su bile bazirane u Chasiv Yaru premještene u Harkiv, ostavljajući ga slabije branjenog. Ako bi pao, ukrajinski gradovi u regiji Donbas bili bi još ranjiviji.
Što Ukrajina može? Analize ukazuju na to da Rusi u Ukrajini imaju oko pola milijuna vojnika, ali i da nemaju previše kapaciteta za povećanje te brojke. Istovremeno, Ukrajina je nedavno potpisala zakon kojim se dob za mobilizaciju snižava za dvije godine, na 25 godina, što bi moglo povećati brojnost njezine vojske na oko 100.000. Samo, za to će trebati vremena. Kao i za dolazak američkih zaliha oružja, koje je američki Kongres izglasao u travnju.
A što uopće Putin želi ovim potezima? Osvojiti što više teritorija i napraviti pritisak da započnu pregovori, kako bi u njima mogao imati maksimalnu prednost i kako bi dobio sve što želi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare