Smjene i napredovanja u Kijevu: Tko ostaje uz Zelenskog, a tko ispada iz igre

Kadroviranje s ciljem jačanje pozicije u pregovorima?

Ukrajinci su iscrpljeni sveobuhvatnim ratom koji će sljedećeg mjeseca ući u svoju četvrtu godinu. Birači i dalje uglavnom podržavaju Volodimira Zelenskog, iako mu je rejting pao, a raste i pritisak za održavanje izbora u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma.

Vlada Volodimira Zelenskog uzdrmana je i nizom korupcijskih skandala, a pojedini politički analitičari smatraju da je aktualna rekonstrukcija vlasti ponajprije usmjerena na jačanje ukrajinske pozicije u mirovnim pregovorima koje predvodi SAD.

„Općenito gledano, predsjednik shvaća da pregovarački proces nije dao brze rezultate. Svi ti kadrovski procesi, koji su bili usporeni, ali su sazrijevali, sada su odjednom došli na dnevni red“, rekao je za Radio Slobodna Europa (RSE) kijevski politički analitičar Oleh Saakjan.

„Vidimo da su pregovori i obrana apsolutni prioritet. Upravo zato se i događaju ove kadrovske promjene.“

Parlament bi o ključnim imenovanjima mogao glasati već sljedećeg tjedna.

Na funkciji (i napreduje): Kirilo Budanov

Dugogodišnji ravnatelj vojne obavještajne službe HUR, Kirilo Budanov, 2. siječnja imenovan je od strane Zelenskog na funkciju šefa predsjedničkog ureda, preuzevši tu ulogu od Andrija Jermaka. Time je praktički postao predsjednikov šef osoblja.

Zatvoren i enigmatičan, Budanov je izgradio snažnu bazu potpore nadzirući sabotažne operacije protiv ruskih ciljeva. Moskva ga optužuje da je organizirao bombaški napad na Kerčki most 2022. godine, koji povezuje Rusiju s Krimom, ukrajinskim poluotokom koji je Rusija okupirala 2014.

Napad, u kojem su privremeno oštećeni most i susjedna željeznička pruga, slavljen je kao demonstracija ukrajinske domišljatosti. Agencija je također koristila eksplozivne pomorske dronove, upravljane putem satelita, koji su napali desetke ruskih brodova u Crnom moru.

Budanovljeva sve veća vidljivost potaknula je nagađanja da bi mogao postati politički izazivač Zelenskom, a dio stručnjaka smatra da je njegovo uključivanje u administraciju pokušaj neutraliziranja tog potencijala.

Njegove nove dužnosti uključuju i vođenje pregovora sa Zapadom s ciljem okončanja ruske invazije. Ti su pregovori ušli u kritičnu fazu jer se Ukrajina protivi nekim prijedlozima iz američkog mirovnog plana objavljenog u studenome 2025. Zelenski je pritom imenovao bivšeg zamjenika ministra vanjskih poslova za svog savjetnika.

Budanova će na čelu HUR-a zamijeniti ravnatelj Vanjske obavještajne službe, general-pukovnik Oleh Ivaščenko.

Smijenjen: Andrij Jermak

Andrij Jermak, kojega je Budanov zamijenio, stekao je golem utjecaj — ali i brojne neprijatelje — prije nego što je krajem studenoga 2025. smijenjen, kao posljedica sve većeg korupcijskog skandala povezanog s mitom u energetskom sektoru.

Jermak, po struci odvjetnik i filmski producent, upoznao je Zelenskog dok je ovaj još bio glumac i komičar. U veljači 2020. imenovan je šefom predsjedničkog ureda, manje od godinu dana nakon što je Zelenski stupio na dužnost.

Nakon početka invazije postao je jedan od ključnih političkih operativaca i najbliži Zelenskijev suradnik, boraveći s njim u predsjedničkom skloništu i prateći ga na međunarodnim putovanjima.

Njegov stan pretresen je u studenome u sklopu antikorupcijske istrage koju su vodili Nacionalni antikorupcijski ured (NABU) i Specijalizirano antikorupcijsko tužiteljstvo (SAPO).

Prije Jermaka, isti je skandal već doveo do smjene dvoje ministara: ministra pravosuđa Hermana Haluščenka i ministrice energetike Svitlane Hrinčuk.

Izvan igre – ponovno: Denis Šmigal

Kada je u srpnju imenovan ministrom obrane, Denis Šmigal iza sebe je već imao gotovo pet godina na funkciji premijera, još od razdoblja prije ruske invazije.

Premijerska dužnost u Ukrajini ima ograničene ovlasti u odnosu na predsjedničku, a predsjednička stranka Sluga naroda trenutačno ima apsolutnu većinu u parlamentu, što predsjedničkom uredu daje kontrolu i nad vladom i nad zakonodavstvom.

Nakon smjena ministara povezanih s energetskim skandalom, Zelenski je Šmigala imenovao ministrom energetike kako bi stabilizirao taj resor. Smatra se staloženim tehnokratom koji rijetko istupa u javnosti i ne predstavlja političku prijetnju predsjedniku.

U igri (na višoj razini): Mihajlo Fedorov

Jedan od najmlađih ministara u vladi, Mihajlo Fedorov (34), imenovan je 2019. prvim ministrom digitalne transformacije Ukrajine. Cilj njegove reforme bio je modernizirati zastarjele državne usluge i povećati transparentnost kako bi se iskorijenila korupcija.

Projekt „država u pametnom telefonu“ stekao je široku potporu građana, a Fedorov je unaprijeđen u potpredsjednika vlade.

Nakon Šmigalova prelaska u Ministarstvo energetike, Fedorov je imenovan ministrom obrane. Iako nema vojnu pozadinu, njegovo imenovanje tumači se kao signal ubrzanja razvoja i proizvodnje dronova, područja u kojem Ukrajina prednjači.

Izvan igre (na nižoj razini): Vasil Maljuk

Do svoje smjene Vasil Maljuk vodio je Službu sigurnosti Ukrajine (SBU), jednu od najmoćnijih obavještajnih institucija u zemlji. Na čelo službe došao je u veljači 2023., nakon smjene Ivana Bakanova, uz obrazloženje da je SBU bio infiltriran ruskim agentima.

SBU je bio poznat po razotkrivanju špijuna, ali i po tajnim operacijama i atentatima. U lipnju 2025. služba je izvela spektakularnu sabotažnu operaciju napadajući ruske vojne baze dronovima skrivenima u civilnim kamionima.

Međutim, uhićenje istražitelja NABU-a i SAPO-a u srpnju 2025. i zakon koji im je oduzeo neovisnost izazvali su masovne prosvjede. Pod pritiskom javnosti, Zelenski je povukao odluku i vratio neovisnost tim institucijama.

Maljuk je isprva odbio dati ostavku, uz potporu dijela vojnog vrha, ali je na kraju najavio odlazak s mjesta šefa SBU-a uz poruku da ostaje u sustavu. Njegov nasljednik je general-bojnik Jevgen Hmara, zapovjednik elitne jedinice Alfa.